Glavni udar dogodio se u nedjelju ujutru, 27. listopada u 8.10 sati jačine 6,6 stupnjeva Rihterove skale, a dan ranije prethodila su mu dva jaka potresa u 15.36 sati jačine 5,6 stupnjeva i u nedjelju 2.55 sati jačine 4,8 stupnjeva po Rihteru.
Poslije glavnog udara 27. listopada, uslijedio je naknadni udar u 8.53 sati jačine 4,7 jedinica Rihterove skale.
Grad je ostao devastiran, a ogromna materijalna šteta bila je načinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.
Banja Luka je ostala bez struje i vode, a vojska je zajedno sa građanima čistila ruševine i oslobađala zatrpane. Pomoć je stizala sa svih strana, ljudi su danima bili na ulicama, mnogi su ostali bez svojih domova.
Zahvaljujući velikoj solidarnosti stanovništva iz svih krajeva bivše Jugoslavije, ali i pomoći iz Europe i svijeta, Banja Luka je ponovno stala na noge, razvijala se i postala suvremen i moderan grad, univerzitetski, gospodarski, financijski, politički i administrativni centar.
Načelnik Odjeljenja za inženjersku i instrumentalnu seizmologiju Republičkog hidrometeorološkog zavoda Vesna Šipka rekla je da se poslije serije zemljotresa tijekom 1969. godine dogodio još jedan jači naknadni udar 31. prosinca 1969. godine u 14.18 sati jačine 5,3 Rihterova stupnja.
Prema njezzinim riječima, značajniji potresi nakon 1969. godine dogodili su se 20. listopada 1970. godine u 14.45 sati jačine 4,5 jedinica Rihtera, isti dan u 21.19 sat jačine 4,6 stupnjeva Rihterove skale, 17. veljače 1975. godine u 15.24 sati jačine četiri stupnjeva po Rihteru.
Potres je zabilježen i 21. travnja 1975. godine u 1.31 sat magnitude 4,7 Rihtera, te 13. kolovoza 1981. godine u 3.58 sati sa magnitutom od 5,7 Rihtera.
Nakon 30 godina zatišja, sljedeći jači potresi na području banjalučke regije dogodio se 29. travnja 2011. godine u 1.30 sat, magnitude 4,3 jedinice Rihterove skale, 28. siječnja 2014. godine u 1.38 sat magnitude 4,2 jedinice Rihterove skale i 3. listopada 2016. godine u 15.04 sati magnitude četiri jedinice Rihterove skale, podsjetila je Šipka.
Ona ističe da se urbani dio teritorije grada nalazi u zoni devetog stupnja maksimalno očekivanog intenziteta, kao i dio općina Čelinac i Laktaši sa kojima se graniči.
Prema njezinim riječima, osim Seizmotektonske karte Republike Srpske sa tumačem, izrađene su karta regionalnog rupturnog sklopa i karta epicentara.
Ovaj korak je veoma značajan jer je metodološki pristup izradi bio namjenski, odnosno primijenjena je metodologija i obrada podataka tako da se kao krajnji rezultat može očekivati karta hazarda, čija je svrha smanjenje hazarda, prije svega, kroz primjenu suvremenih građevinskih kodova za projektiranje i građenje objekata otpornih na potrese, što predstavlja najefikasniju zaštitu života stanovništva i materijalnih dobara, ističe Šipka.
Na pitanje je li moguće precizno predviđanje potresa, Šipka navodi da se, prije svega, mora točno definirati pojam “predvidjeti potres”.
Ako se pri tome podrazumijeva predviđanje točnog dana i sata, takva prognoza nije samo nemoguća na ovoj razini razvoja seizmologije, već se slobodno može reći da nikada neće biti, ističe Šipka.
Prema njezinim riječima, seizmološke karte su dugoročni oblik predviđanja potresa.
