DW: “Protjerani” dizelaši dobrodošli na Balkan

Statistike nadalje pokazuju da je više od 70 posto
registriranih vozila u BiH starije od 15 godina, za što
se uzroci traže u teškoj besparici.
U pojedinim zemljama EU vode se ozbiljne rasprave o postupnoj zabrani
dizel vozila.
Međutim, na Balkanu su polovni automobili veoma dobrodošli. U BiH se i
dalje bilježi stalni porast broja polovnih dizel vozila. Samo u prvoj polovini
ove godine u BiH je uvezeno više od 33.000 vozila, većinom iz zemalja EU.
Uvjerljivo prednjače polovnjaci: ”U šest mjeseci ove godine, kad su u
pitanju polovna vozila, uvezeno je 27.372 vozila, dok je u isto vrijeme
uvezeno 5.758 novih vozila”, kažu iz Uprave za neizravno oporezivanje
BiH za DW.
Prema podacima bosanskog Auto-moto kluba (BIHAMK), samo prošle
godine u BiH je registrirano 990.730 drumskih motornih vozila, od čega su
više od 70 posto bila vozila sa pogonom na dizel.
”Oko 28 posto činila su vozila na benzinski pogon, dok je zanemarivo mali
broj vozila sa alternativnim pogonskim gorivom – manje od jedan posto”,
navodi se u godišnjem izvještaju BIHAMK-a. Statistike nadalje pokazuju da je više od 70 posto registriranih vozila u BiH
starije od 15 godina, za što se uzroci traže u teškoj besparici.
Tek prvi koraci ka čistim automobilima
Premda ne zvuči optimistično, posebno za životnu sredinu, državno
Ministarstvo prometa i komunikacija smatra da situacija nije toliko loša.
”Norma EURO 4 koja se u zemljama EU pojavljuje 2005, odnosno 2006.
godine, u BiH se primjenjuje od 1. travnja 2016. godine i podrazumijeva
uvoz vozila maksimalne starosti do deset godina”, kaže se u pisanom
odgovoru Ministarstva na upit DW.
To je, dodaju, znatno poboljšalo situaciju. Nastavit će se, dodaje se, u tom
pravcu. U Udruzi prometnika naftnih derivata Federacije BiH za DW ističu
da ne vjeruju da bi anti-dizel politika u nekim zemljama EU mogla
dramatično promijeniti tržište automobila u BiH, odnosno pretvoriti je u
europski auto-otpad.
U svakom slučaju, uvoz polovnih, većinom dizel vozila, je još uvijek
protabilan
biznis.
”Vjerujemo da ćemo uskoro biti u prilici da ponudimo novija i jeftinija
polovna dizel vozila iz Europe. Šef nam je upravo u Njemačkoj, u nabavci
vozila”, kaže prodavač u lokalnom salonu korištenih vozila u Sarajevu,
inzistirajući na anonimnosti.
Nema obuhvatne strategije
Ipak, postoje i oni koje ovakav razvoj situacije u EU, a posljedično i u BiH,
zabrinjava. Rijad Tikveša iz sarajevske udruge za zaštitu životne sredine
Ekotim naglašava da saobraćaj u zagađenju zraka i okoline sudjeluje sa
čak 40 posto. Taj visoki postotak se, dodajmo, odnosi samo na gradska
jezgra.
”Iako je u posljednjih nekoliko godina, od kada je na snazi zabrana
korištenja goriva koja sadrže olovo, smanjena količina teških metala u
zagađenom zraku, i dalje su tu prisutni ugljik-monoksid, azotni oksidi i
druga štetna jedinjenje”, kaže Tikveša za DW.
Pohvalio je prošlogodišnje uvođenje EURO 4 standarda u BiH, ali dodao
da ukupna strategija za smanjenje zagađenja od saobraćaja još uvijek ne
postoji. Tikveša naglašava da postoje brojni načini kako poboljšati
situaciju, poput modernizacije i popularizacije javnog prometa, izgradnje
infrastrukture i promocije alternativnih sredstava prometa, pa do strožih
kontrola na tehničkim pregledima i eliminacije vozila koja prekomjerno
zagađuju.