Blog

Dječji doplatak u EU: Neke zemlje isplaćuju i nakon 18-e, u jednoj zemlji je čak 638 eura

Većina država ima univerzalan sustav dječjeg doplatka, a susjedna Hrvatska se ubraja među zemlje EU sa skromnim iznosima doplatka

Nema države u Europskoj uniji koja ne isplaćuje doplatak za djecu, samo su razlike u iznosima velike.

Većina država ima univerzalan sustav dječjeg doplatka: Austrija, Belgija, Estonija, Finska, Njemačka, Mađarska, Irska, Latvija, Luksemburg, Rumunjska, Slovačka i Švedska. Također, doplatak za svu djecu imaju i Danska, Italija, Nizozemska, Litva i Malta samo što iznos doplatka ovisi o prihodima obitelji. Francuska doplatak, čija visina, također, ovisi o prihodima obitelji, isplaćuje od drugog djeteta. U Hrvatskoj, Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Grčkoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji i Španjolskoj dječji doplaci se isplaćuju temeljem cenzusa odnosno prihoda obitelji.

Hrvatska se ubraja među zemlje EU sa skromnim iznosima doplatka od 31, 40, 49, 55 i 62 eura.

Iako je Hrvatska izmjenama Zakona o doplatku povećala iznose dječjeg doplatka od 31 do 62 eura na koje će imati pravo roditelji i skrbnici djece s (ispod)prosječnim primanjima Hrvatska se i dalje ubraja u zemlje EU s najnižim doplatcima za djecu i među manjinom je članica Unije koje nemaju univerzalni doplatak za svu djecu.

Slovenija ima dohodovni cenzus kao i Hrvatska, ali on je daleko veći po članu kućanstva nego u Hrvatskoj i zapravo doplatak za djecu ne primaju najbogatiji. Za materijalno najugroženije odnosno ako je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva do 221,46 eura Slovenija za prvo dijete u obitelji isplaćuje doplatak od 135,44 eura, za drugo 148,97 eura, za treće 162,53 eura.

Dok u Hrvatskoj doplatak mogu dobiti samo roditelji i skrbnici čiji mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 618 eura u Sloveniji pravo na simbolični doplatak imaju i dobrostojeći roditelji čiji je mjesečni dohodak po članu obitelji od 1009 do 1218 eura i to 23,56 eura za prvo dijete, 32,58 eura za drugo dijete i 41,59 eura za treće dijete. To znači da pravo na doplatak ima npr. četveročlana obitelj s dvoje djece s mjesečnim prihodima do 4872 eura.

U Italiji, također, sva djeca imaju pravo na doplatak, no visina ovisi o dohotku, imovini i sastavu kućanstva, pa doplatak u skladu s tim kriterijima za prvo dijete iznosi od 50 do 175 eura, za drugo od 100 do 350 eura, za treće od 165 do 610 eura, za četvrto i svako daljnje od 430 do 970 eura.

U Njemačkoj, drugoj domovini iseljenih hrvatskih državljana, doplatak za svako dijete iznosi 250 eura, u Irskoj 140 eura. U Austriji pravo na doplatak imaju sva djeca, samo što se on razlikuje ovisno o dobi djece, pa djeca do 3 godine imaju pravo na 120,60 eura doplatka, djeca od 3 do 10 godina primaju 129 eura doplatka, djeca od 10 do 19 godina 149,70 eura doplatka… U Belgiji sva djeca, također, imaju pravo na doplatak, a iznosi ovise o regiji, pa tako doplatak za prvo dijete iznosi od 99,70 do 164 eura, za drugo od 164 do 207 eura, za treće od 164 do 310 eura. U Luksemburgu sva djeca primaju 299,86 eura doplatka, koji se uvećava za 22,67 eura za djecu u dobi od šest do 12 godina, te za 56,57 eura za djecu stariju od 12 godina. Nizozemci, također, isplaćuju doplatak za svu djecu neovisno o primanjima obitelji i to 261,70 eura za djecu do pet godina, zatim 317,77 eura za djecu od šest do 11 godina, te 373,85 eura za djecu od 12 do 17 godina.

Neke zemlje djeci doplatak isplaćuju i nakon punoljetnosti, primjerice tijekom studija, neke daju veći doplatak najmlađoj djeci, neke starijoj. Očekivano i u skandinavskim zemljama postoji univerzalni doplatak. U Danskoj ga primaju sva djeca, ali ako je godišnji dohodak roditelja veći od 114.651 eura iznosi se umanjuju za 2 % razlike između godišnjeg dohotka i gornje granice. Danci za djecu do 2 godine isplaćuju doplatak od 638 eura, zatim 505 eura za djecu od tri do šest godina, 397 eura za djecu od sedam do 14 godina, te 132 eura za djecu od 15 do 17 godina. U Finskoj doplatak za jedno dijete u obitelji iznosi 94,98 eura, za drugo 104,84 eura, za treće 133,79 eura, za četvrto 164,24 eura, a za petero i više djece 182,69 eura…

U Švedskoj svako dijete ima pravo na 117 eura doplatka, koji se uvećava za drugo dijete za 14 eura, za treće dodatnih 54 eura, za četvrto za 95 eura, za peto 117 eura. U Estoniji prvo i drugo dijete u obitelji primaju 80 eura doplatka, a troje i više djece 100 eura. U Latviji prvo dijete u obitelji prima 25 eura doplatka, drugo 100 eura, treće 225 eura, a četvrto i svako daljnje 100 eura. Litva izdvaja 85,75 eura doplatka za svako dijete, s tim da se obiteljima s niskim dohotkom isplaćuje još dodatak od 50,47 eura po djetetu. I Mađarska isplaćuje svoj djeci doplatak iako su iznosi skromniji nego u zapadnim i sjevernim zemljama EU, doplatak za prvo dijete iznosi 31 euro, za drugo 34 eura, za treće i svako daljnje 40 eura. I Rumunjska isplaćuje svoj djeci doplatak, najveći djeci do dvije godine od 127,08 eura, te 51,56 eura djeci od 2 do 18 godina, no ima još i dodatke s obzirom na broj djece.

Bugari isplaćuju doplatak samo najsiromašnijim obiteljima odnosno ako je mjesečni dohodak po članu kućanstva manji ili jednak 261 euro. Tada za jedno dijete u obitelji isplaćuju 26 eura, za drugo 56 eura, za treće 84 eura, za četvrto 89 eura… Ako je, pak, mjesečni dohodak po članu kućanstva od 261 do 312 eura osnovni iznos doplatka se umanjuje za 20 %. Česi isplaćuju doplatak samo za djecu materijalno najugroženijih i to 34 eura za djecu do šest godina, 40 eura za djecu od šest do 15 godina, te 45 eura za djecu od 15 do 26 godina.

Grčka, također, ima cenzus kod isplate doplatka koji ovisi o godišnjem dohotku obitelji i broju djece, pa u obiteljima s najmanjim dohotkom do 6000 eura doplatak za prvo i drugo dijete je 70 eura, a 140 eura za troje i više djece. Ako je godišnji dohodak obitelji do 10.000 eura doplatak za prvo i drugo dijete iznosi 42 eura, za troje i više djece 84 eura. Ako je godišnji dohodak obitelji do 15.000 eura doplatak za prvo i drugo dijete je 28 eura, za troje i više djece 56 eura. U Portugalu se doplatak temelji na cenzusu odnosno mjesečnom dohotku obitelji i ovisi o broju i dobi djece. U Španjolskoj je u obiteljima s godišnjim dohotkom do 31.100 eura maksimalni doplatak za djecu 100 eura i najveći je u dobi djece do tri godine.

Francuska doplatak isplaćuje od drugog djeteta i to 142,70 eura za drugo dijete, 325,53 eura za treće,182,83 za četvero i više djece. No, doplatak se umanjuje ako prosječni godišnji dohodak premašuje 70.074 eura u obitelji s dvoje djece, 75.913 eura u obitelji s troje djece, te 81.752 eura u obitelji s četvero djece…

Izvor: Vecernji

27. siječnja 2024.
Majka i kćerka iz BiH prevarile austrijski zavod za 31.000 eura

GRAC – Okružni sud u Gracu osudio je 64-godišnju državljanku Bosne i Hercegovine i njenu 29-godišnju ćerku na uslovne zatvorske kazne zbog teške socijalne prevare.

Starija žena je tokom perioda dužeg od četiri godine neosnovano primala naknadu za nezaposlene od Zavoda za zapošljavanje (AMS) Grac Zapad, iako joj je stvarno mjesto prebivališta bilo u Bosni i Hercegovini.

Nezakonita isplata od ukupno više od 31.000 evra bila je omogućena lažno prijavljenim boravištem u stanu ćerke u Gracu. Kako prenosi “Kleine Zeitung”, ćerka je aktivno pomagala majci u prevari tako što je popunjavala zahtjeve i na AMS sastancima nastupala kao prevodilac, iako je znala za nezakoniti boravak.

Priznale krivicu

Na sudu su obje, do tada neosuđivane, u potpunosti priznale krivicu, što je rezultovalo presudom od po šest mjeseci uslovne zatvorske kazne. S obzirom da AMS zakonski može da zahtijeva povrat uplata samo za posljednje tri godine, već je nadoknađeno 18.000 evra štete. Sud je preostalih 13.000 evra proglasio oduzetim, pa su žene obavezne da taj imovinski dobitak u cjelosti vrate Republici Austriji.

Razotkrivanje je uspjelo zahvaljujući istrazi radne grupe “ SOLBE”, osnovane 2018. godine za borbu protiv socijalnih prevara. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, broj prijava u oblasti socijalnih prevara u Austriji porastao je sa 472 slučaja u 2016. na ukupno 6.062 slučaja u 2025. godini. Podijeli

Izvor: Nezavisne

4. lipnja 2026.
Gradi se balkanska “žila kucavica”: Putovanje višestruko kraće

Balkan se nalazi pred jednom od najvećih saobraćajnih transformacija u modernoj istoriji.

Projekat brze željezničke pruge, o kojem se godinama govorilo kao o dugoročnom planu, polako poprima konkretne obrise i mogao bi trajno promijeniti način putovanja i trgovine u jugoistočnoj Evropi.

Riječ je o željezničkom koridoru koji bi povezao neke od ključnih gradova regiona i omogućio znatno brže putovanje od Beograda prema Skoplju, Solunu i Egejskom moru, prenosi Blic.

Vrijednost projekta mjeri se milijardama evra, a njegov značaj prevazilazi granice saobraćaja, jer bi mogao imati snažan uticaj na ekonomiju, logistiku i razvoj čitavog regiona.

Od Beograda do Soluna za manje od šest sati

Jedan od glavnih ciljeva projekta jeste da željeznički saobraćaj postane konkurentan automobilskom i avionskom prevozu.

Nakon završetka svih planiranih dionica, vozovi koji će razvijati brzine do 200 kilometara na čas mogli bi putnike od Beograda do Skoplja prevoziti za manje od tri sata.

Putovanje do Soluna trajalo bi između pet i šest sati, što bi bilo znatno brže od putovanja automobilom tokom ljetne sezone, kada se u vrijeme vožnje moraju uračunati i višesatna čekanja na graničnim prelazima.

Milijarde evra za projekat regiona

Finansijska konstrukcija projekta jedna je od najkompleksnijih na Balkanu.

Njegovu realizaciju podržavaju evropske finansijske institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), uz grantove Evropske unije.

Dio investicija povezan je i sa kineskom inicijativom „Pojas i put“, kroz koju Kina posljednjih godina ulaže značajna sredstva u transportnu infrastrukturu širom svijeta.

Radovi na više pravaca

Realizacija projekta podijeljena je u nekoliko faza.

Fokus Srbije na jug zemlje

Nakon izgradnje i modernizacije pruge prema Mađarskoj, pažnja je usmjerena na pravac od Niša prema granici sa Sjevernom Makedonijom.

Ova dionica smatra se ključnom za povezivanje centralnog Balkana sa Egejskim morem.

Sjeverna Makedonija pred najvećim izazovom

Dio trase kroz Sjevernu Makedoniju predstavlja jedan od tehnički najzahtjevnijih segmenata zbog planinskog terena.

Zbog toga su planirani novi tuneli, vijadukti i modernizacija postojećih željezničkih pravaca duž Koridora 10.

Grčka prilagođava mrežu brzom saobraćaju

Istovremeno, Grčka radi na unapređenju željezničke infrastrukture između Soluna i Atine kako bi se omogućile veće brzine i efikasnije povezivanje sa ostatkom evropske mreže.

Više od putovanja na more

Iza projekta se krije mnogo širi geopolitički i ekonomski značaj.

Luka Pirej, jedna od najvećih mediteranskih luka i važna ulazna tačka robe iz Azije, posljednjih godina postala je ključni logistički centar za evropsko tržište.

Brza željeznica omogućila bi da roba koja stiže brodovima iz Azije mnogo brže stigne do centralne Evrope nego što je to slučaj tradicionalnim pomorskim rutama prema lukama poput Roterdama ili Hamburga.

Zbog toga se ovaj koridor sve češće naziva novom saobraćajnom „žilom kucavicom“ Balkana.

Mogući rast investicija i cijena nekretnina

Stručnjaci procjenjuju da bi gradovi koji se nalaze uz trasu buduće brze pruge mogli privući nove investicije.

Poseban potencijal vide u razvoju logističkih centara, industrijskih zona i skladišnih kapaciteta u gradovima poput Niša, Leskovca, Kumanova i Skoplja.

Očekuje se i rast vrijednosti nekretnina u blizini željezničkih stanica, jer bi brže veze omogućile ljudima da žive u jednom, a rade u drugom gradu.

Korak ka zelenijem saobraćaju

Evropska unija posljednjih godina snažno podstiče razvoj željezničkog saobraćaja kao alternativu automobilima i avionima.

Prebacivanje dijela putničkog i teretnog saobraćaja na električne vozove trebalo bi da doprinese smanjenju emisije ugljen-dioksida i ostvarenju klimatskih ciljeva.

Upravo zbog toga ovaj projekat ima važnu ulogu i u procesu zelene tranzicije evropskog transportnog sistema. Podijeli

Izvor: Vecernji

4. lipnja 2026.
Bitcoin tone sve dublje

Rasprodaja Bitcoina produbila se u četvrtak, a kriptovaluta je pala za više od 6% na oko 62.750 dolara prije nego što se oporavila prema 64.000 dolara.

Najveća svjetska kriptovaluta bila je pod pritiskom rasprodaje u posljednjim sesijama. Raspoloženje investitora pogoršalo se ranije ove sedmice nakon što je gigant digitalne imovine Strategy (MSTR) objavio da je prodao tokene prvi put od 2022. godine.

Iako je prodaja 32 tokena bila samo dio bitcoin udjela kompanije Strategy, ovaj potez je uzdrmao tržišta, jer je predstavljao odstupanje od agresivne strategije kupovine i zadržavanja kompanije.

Ključni nivo podrške

Analitičari su 65.000 dolara smatrali ključnim nivoom podrške.

„Ako bi došlo do dugotrajnog i značajnog proboja ispod ove vrijednosti, to bi povećalo vjerovatnoću da će februarski minimum od 60.000 dolara doći do izražaja“, rekao je viši tržišni analitičar Trade Nationa David Morrison.

Ed Engel iz Compass Pointa primijetio je da je 26% prodaje bitcoina u posljednjih 30 dana ostvareno od investitora koji su kupili token kada je cijena bila iznad 90.000 dolara.

„Ova grupa najvećih kupaca bila je otporna tokom cijelog medvjeđeg tržišta; međutim, konačno kapituliraju kako se BTC približava novim cikličnim minimumima“, rekao je Engel u bilješci.

„To nas čini sigurnijima da je medvjeđe tržište BTC-a u kasnoj fazi“, dodao je on, prenosi Bankar.

Potreban oprez

Ipak, analitičari upozoravaju na oprez uprkos ozbiljnom padu cijena kriptovaluta.

„Iako se počinju pojavljivati neki znaci kapitulacije, dokazi još nijesu dovoljno uvjerljivi da bih postao agresivno konstruktivan u vezi s glavnim valutama“, rekao je Sean Farrell, šef digitalne imovine u Fundstratu, u nedavnoj bilješci. Podijeli

Izvor: Nezavisne

4. lipnja 2026.
Znate li da zmiju možete otkriti i prije nego što je ugledate: Ako ovo primjetite, tu je negdje!
U slučaju da uočite zmiju, ključno je ne pokušavati je uhvatiti ili istjerati sami i udaljiti se te zatvoriti prostoriju ako je moguće.

Zmije u prirodi mnogima nisu omiljeni prizor, ali kada se jedna od njih pojavi u kući, garaži ili dvorištu, situacija postaje ozbiljna. Na našim područjima su najpoznatije otrovnice poskok, riđovka i planinski žutokrug, a s porastom temperatura i širenjem staništa, povećava se i vjerojatnost njihova susreta s ljudima. No postoji li način da otkrijete prisutnost zmije i prije nego je ugledate?

Prema stručnjacima za divlje životinje i biologiju, određene zmije, uključujući otrovnice, mogu ispuštati karakterističan miris – i to ne bez razloga. U Americi je zabilježeno da bakroglave i čegrtuše u stresnim situacijama otpuštaju miris koji podsjeća na krastavce, piše Best Life. Iako takva pojava nije službeno dokumentirana za hrvatske vrste, stručnjaci potvrđuju da i naše zmije – posebno poskok – mogu lučiti neugodan, mošusan miris kad se osjećaju ugroženo.

“Zmije u stresu ili kada su uznemirene ispuštaju obrambene kemikalije iz posebnih žlijezda u području repa. Taj miris je neugodan, zemljan, pomalo truo – i svakako neuobičajen za kućanstvo”, objašnjavaju. Dakle, iako vjerojatno nećete osjetiti “miris krastavca”, možete osjetiti sumnjivu kombinaciju vlažne zemlje i truleži – što može biti signal da se zmija skriva negdje u blizini.

Gdje se najčešće kriju?

U kućama i okućnicama zmije najčešće traže zaklon u garažama, podrumima, starim drvarnicama, između kamenja, u hrpama drva, čak i ispod vrtnih gredica. Ljeti, posebno tijekom dugotrajnih sušnih razdoblja, znaju potražiti vlagu i hlad – pa nije rijetkost da se uvuku i u klimatizirane prostore. U naseljima u blizini šuma, stijena i livada – što uključuje mnoga područja Dalmatinske zagore, Like, Gorskog kotara i Istre – mogućnost susreta s poskokom ili riđovkom je realna.

Što učiniti ako osjetite sumnjiv miris ili ugledate zmiju?

Ako primijetite neobičan, neugodan miris, osobito u prostoru u kojem boravite, važno je ne paničariti – ali ni ignorirati situaciju. Provjerite postoji li jasna izvor mirisa (vlaga, plijesan, smeće), ali ako ništa ne nalazite, moguće je da se radi o skrivenom životinjskom posjetitelju. U slučaju da uočite zmiju, ključno je ne pokušavati je uhvatiti ili istjerati sami i udaljiti se te zatvoriti prostoriju ako je moguće.

Zatim, nazovite lokalne službe za zaštitu prirode, vatrogasce ili tvrtke za deratizaciju koje imaju iskustva sa zmijama. U slučaju ugriza, odmah se javite najbližoj hitnoj pomoći. U Hrvatskoj je svake godine nekoliko desetaka prijavljenih ugriza otrovnica, najčešće poskoka. Smrtni slučajevi su rijetki, ali ozbiljne komplikacije mogu nastati bez pravodobne liječničke pomoći.

Prevencija: Kako smanjiti rizik od ulaska zmije u dom?
- Redovito uklanjajte hrpe drva, kamenja i otpada oko kuće.
- Ne ostavljajte vrata podruma, šupa i garaža otvorenima.
- Zatvorite sve moguće rupe i pukotine u temeljima i zidovima.
- Ako živite u području poznatom po zmijama, razmislite o mrežicama za ventilacijske otvore i pragove.
Zmije su važan dio prirodnog ekosustava i rijetko napadaju bez razloga. No u slučajevima kada zalutaju u ljudski prostor, oprez i brza reakcija mogu spriječiti neugodne posljedice. Ako primijetite neuobičajen miris ili znakove zmijske prisutnosti – nemojte ignorirati. Bolje je provjeriti nego riskirati.

Izvor: Vecernji
4. lipnja 2026.
ALARMANTNO STANJE U BH. GRADU! SIPA istražuje trovanja građana teškim metalima

Do sada je kod oko dvije stotine stanovnika nastanjenih u blizini deponije, uključujući i malu djecu, utvrđena prisutnost olova u krvi.

Tužiteljstvo Zeničko-dobojske županije formalno je otvorilo predmet u slučaju trovanja građana u općini Vareš, neslužbeno je potvrđeno za Oslobođenje.ba.

Sugovornici Oslobođenja nisu željeli otkrivati detalje istrage, niti u kojoj se fazi ona trenutno nalazi, uz kratko obrazloženje da se radi o „vrlo osjetljivom“ slučaju.

U sklopu istrage o trovanju olovom i drugim teškim metalima, do kojeg je došlo nakon što je počelo intenzivno iskopavanje rude u ovom malom gradu u Središnjoj Bosni, provjere na terenu već vrše inspektori Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Ovu informaciju potvrdio je i Miroslav Pejčinović, predsjednik ekološke udruge “Opstanak” iz Vareša, jedan od najglasnijih mještana koji već mjesecima ukazuje na porazno zdravstveno stanje i moguće katastrofalne posljedice po javno zdravlje.

Naveo je kako ne može puno govoriti u ovoj fazi te da su ga inspektori SIPA-e zvali i da su već zakazali sastanak. Zapravo ga žele službeno ispitati o svim saznanjima, a Pejčinović je dodao kako mu je drago da se ovo konačno počinje službeno istraživati.

Mještani Vareša, a posebice oni čije se kuće nalaze u neposrednoj blizini rudnika olova, uvjereni su da je prašina s kamiona koji svakodnevno prevoze jalovinu do deponije u Pržićima glavni izvor kontaminacije životne sredine.

Do sada je kod oko dvije stotine stanovnika nastanjenih u blizini deponije, uključujući i malu djecu, utvrđena prisutnost olova u krvi.

Kod značajnog broja njih izmjerene su alarmantno visoke vrijednosti koje, prema medicinskim standardima, mogu izazvati teške zdravstvene posljedice. Zbog toga je čak 265 roditelja iz Vareša još u travnju uputilo službeni zahtjev nadležnim županijskim i federalnim ministarstvima, zahtijevajući hitno i organizirano testiranje učenika na prisutnost teških metala u krvi.

Cijela priča je krenula iz Osnovne škole Vareš, gdje je zahtjev roditelja zaprimljen još sredinom ožujka.

Dino Ahmedović, predsjednik Mjesne zajednice Daštansko, koja se nalazi u samom žarištu zagađenog područja, ranije je za Oslobođenje kazao da mještane ne zanimaju izgovori ni korporativna opravdanja.

Istaknuo je da ih ne zanima ima li ovakvog trovanja u Kaknju ili u Kini, već ih samo zanima što je zdravstveni standard i kakve su procedure da se njihova djeca zaštite, dodavši da je zabrinutost među ljudima ogromna.

Kao doktor veterinarske medicine pojasnio je kako ovi toksini djeluju te da olovo ne smije uopće biti u ljudskom tijelu.

Napomenuo je da Svjetska zdravstvena organizacija jasno propisuje da sve iznad pet mikrograma po decilitru krvi prelazi kritičnu vrijednost, dok kod njih ima ljudi koji imaju daleko više od toga, zbog čega zahtijevaju od institucija da konačno zaštite svoje građane.

Ahmedović dodaje da je problem dublji od same tvrtke koja upravlja procesom te da ne krivi izravno tvrtku i taj rudnik jer oni samo rade ono što im je netko iz vlasti dopustio, ustvrdivši da su ljudi sa stranim kapitalom došli u korumpiranu državu raditi što hoće i sada ih nitko ne sprječava, te da se teško boriti protiv krupnog kapitala jer rudnik ima ogroman novac i njime ispira svoj imidž u javnosti.

Velika kanadska tvrtka DPM otkupila je rudnik “Rupice” od prethodnog vlasnika, britanske tvrtke Adriatic Metals. Iz kompanije DPM kažu da su upoznati s medijskim navodima koji se odnose na prijave podnesene od strane nevladinih organizacija u vezi s rudnikom u Varešu.

Priopćili su kako su se medijska izvješća također referirala na odvojenu prijavu podnesenu Tužiteljstvu Zeničko-dobojske županije, ali da DPM do ovog trenutka nije zaprimio nikakvu službenu obavijest niti dokumentaciju u vezi s tim pitanjem. Istaknuli su da DPM nastavlja u potpunosti surađivati s nadležnim tijelima i u okviru relevantnih institucionalnih procesa, uključujući tekuće analize iz područja zaštite okoliša i zdravlja, te smatraju da se ova pitanja trebaju razmatrati na temelju provjerenih znanstvenih dokaza i kroz odgovarajuće institucionalne procedure.

4. lipnja 2026.
Kaotična sjednica Doma naroda PSBiH, izaslanici se nakon tri sata nisu dogovorili ni oko dnevnog reda

U nastavku rasprave je Čović rekao da je Komšić bošnjački člana Predsjedništva BiH koji je u državni vrh biran četiri puta glasovima Bošnjaka

Sjednica gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH prekinuta je u četvrtak nakon gotovo tri i pol sata rasprave u kojoj se zastupnici nisu mogli dogovoriti ni oko dnevnog reda na kojemu su trebali bili važni zakoni za europski put zemlje.

Zakoni o sudu BiH i Visokom sudbenom i tužiteljskome vijeću preduvjet su za otvaranje pregovora s EU. No, sjednica se pretvorila u svađu i kaos i na kraju je prekinuta zbog nedostatka kvoruma.

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Dragan Čović, koji je i čelnik HDZ-a BiH, ustvrdio je da se jedino zahvaljujući dužnosnicima iz njegove stranke zadržan barem dio konstruktivnog rada institucija na putu EU.

„Sve što je dobro donijelo BiH radili su (premijerka) Borjana Krišto i ministri iz HDZ-a BiH“, rekao je.

Na to su reagirali bošnjački izaslanici Dženan Đonlagić iz Demokratske fronte Željka Komšića i Džemal Smajić iz Stranke za BiH optuživši dužnosnike HDZ-a da ne vole BiH i rade protiv nje.

U nastavku rasprave je Čović rekao da je Komšić bošnjački člana Predsjedništva BiH koji je u državni vrh biran četiri puta glasovima Bošnjaka.

„Svi vi koji nelegitimno namećete Hrvatima predstavnike dobili ste situaciju koju imamo. Siguran sam da će na sljedećim izborima sjediti legitimni predstavnici u Domu naroda i Predsjedništvu BiH“, istaknuo je Čović.

Član hrvatskoga kluba Zlatko Miletić, čiji legitimitet hrvatske stranke osporavaju tvrdeći da je izabran voljom bošnjačkih birača, optužio je Čovića da je kriminalac, ratni zločinac te da je krivotvorio diplome doktora znamosti.

Čović mu je uzvratio da je policajac i obavještajac koji je tijekom rasprave nesvjesno priznao da nije hrvatski zastupnik iako sjedi u klubu Hrvata.

Srpski zastupnik Sredoje Nović zamjerio je predsjedatelju Kemalu Ademoviću što se rasprava vodila prije glasanja o dnevnom redu i nakon što su se međusobne optužbe nastavile srpski izaslanici su napustili dvoranu.

Izvor: Vecernji

4. lipnja 2026.
Milijarde eura u Njemačkoj leže zaboravljene u bankama: Mnogi ni ne znaju da imaju pravo na taj novac

U slučaju smrti, članovima obitelji i nasljednicima često nije lako pronaći takve račune, pogotovo zato što mnogi ljudi imaju više računa

U Njemačkoj navodno više od četiri milijarde eura leži na takozvanim „zaboravljenim računima“ u bankama i drugim financijskim institucijama, izvijestilo je Savezno ministarstvo za istraživanje, tehnologiju i svemir 2021. godine. Moguće je da je riječ o još većem iznosu – druge procjene govore o čak do devet milijardi eura. Same banke dosad nisu objavile nikakve brojke.

U slučaju smrti, članovima obitelji i nasljednicima često nije lako pronaći takve račune, pogotovo zato što mnogi ljudi imaju više računa. Imovinu je posebno teško otkriti kada kod internetskog bankarstva ne postoje pisani dokumenti ili tiskani izvodi s računa, jer su informacije pohranjene u e-mail računima ili kompjutorima. Netipičnu imovinu poput kriptovaluta ili NFT-ova još je teže pratiti, javlja Deutsche Welle.

U Njemačkoj ne postoji službena definicija takvih računa. Napušteni, zaboravljeni ili neaktivni računi, kada je riječ o tradicionalnoj financijskoj imovini, najčešće su bankovni depoziti ili vrijednosni papiri – poput dionica i obveznica – kod kojih dulje vrijeme nema nikakve aktivnosti. Takvi računi mogu ostati neaktivni godinama.

Budući da ne postoji pravna regulacija, postupanje s takvim računima uvelike je prepušteno samim bankama. Većina institucija smatra da je riječ o neaktivnim računima ako je vlasnik računa preminuo i nije moguće utvrditi nasljednike, ako godinama nema kontakta s vlasnikom, poštanske pošiljke se vraćaju, a drugi kontaktni podaci su zastarjeli.

Ova situacija bankama također ostavlja određeni prostor što se tiče toga koliko intenzivno traže vlasnike ili nasljednike. Veliku prepreku pritom predstavljaju strogi propisi o zaštiti podataka u Njemačkoj. U Njemačkoj neaktivni računi ne prelaze u vlasništvo banaka niti se prenose na državu. Banke su obvezne voditi takve račune na neodređeno vrijeme, a vlasnička prava – bilo prvotnog vlasnika ili njegovih nasljednika – ne zastarijevaju. Sredstva s računa njemačka država može potraživati samo ako se prema nasljednom pravu ona utvrdi kao nasljednik. Na temelju pravila o imovini bez vlasnika, račun ne može pripasti državi.

Najvažnija mjera bila bi, prema Beatrice Eisenschmidt, članici uprave Udruge njemačkih istražitelja nasljedstva (VDEE) sa sjedištem u Berlinu, uspostava središnjeg registra neaktivnih računa. Takav registar mogao bi pomoći u utvrđivanju je li neka osoba negdje imala račune. Trenutačno se upiti moraju slati različitim bankarskim udrugama, što oduzima puno vremena i skupo je. Za nasljednike je to često komplicirano i zato što ponekad uopće ne znaju postoji li ikakva imovina. „Zbog toga se mnogi nasljednici odlučuju protiv slanja takvih upita“, kaže Eisenschmidt za DW.

Prije skoro jednog desetljeća je Norbert Walter-Borjans, tadašnji ministar financija savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije, iznio procjenu da se na neaktivnim računima u Njemačkoj nalazi oko dvije milijarde eura. Pozvao je na uspostavu nacionalnog registra neaktivne imovine.

Od tada je poduzeto više pokušaja da se takav registar uspostavi. Sadašnja savezna vlada kancelara Friedricha Merza predstavila je nacrt zakona koji predviđa stvaranje središnjeg, javno dostupnog internetskog registra u kojem bi nasljednici mogli tražiti odgovarajuće informacije. No zakon dosad nije usvojen. Što će se dogoditi s tim novcem i dalje je nejasno.

U Ujedinjenom Kraljevstvu neaktivni računi obično se nakon 15 godina prenose u takozvani „Reclaim Fund“, a ne državi. Taj fond služi za potporu socijalnim i ekološkim projektima. Nasljednici ipak imaju pravo u neograničenom vremenu zatražiti povrat novca.

Izvor: Vecernji

4. lipnja 2026.
U autu imao daljinski za otvaranje tajnog spremnika, carinici otkrili 77 kg duhana

O cijelom je slučaju obaviješteno nadležno Općinsko državno odvjetništvo. Naloženo je podnošenje kaznene prijave zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela nedozvoljene trgovine

Carinski službenici su u ponedjeljak, 1. lipnja, na području Starih Mikanovaca u preinačenom automobilu pronašli gotovo 77 kilograma duhana. U akciji su, uz carinike iz Vukovara, sudjelovali i policijski službenici Mobilne jedinice granične policije Istok, a vozilo je zaustavljeno zbog sumnje u nezakonitu trgovinu trošarinskim proizvodima, izvijestila je carina.

Vozilo prebačeno na Bajakovo radi RTG pregleda

Tijekom pregleda vozila službenici su otkrili da postoje posebno preinačeni i skriveni prostori za krijumčarenje robe. U unutrašnjosti su pronašli i daljinski upravljač kojim se otključavao skriveni prostor iza stražnjih sjedala. Zbog složenosti pregleda, automobil je prepraćen na granični prijelaz Bajakovo radi detaljne pretrage i RTG pregleda.

Duhan skriven iza sjedala i u boci za plin

Pregledom je utvrđeno da se iza stražnjih sjedala doista nalazi posebno izrađen skriveni prostor, ispunjen sitno rezanim duhanom za pušenje bez duhanskih markica Ministarstva financija. Dodatna količina duhana otkrivena je i unutar preinačene plinske boce koja je bila ugrađena u vozilo.

Ukupno je pronađeno 76.85 kilograma sitno rezanog duhana bez markica, raspoređenog u 22 PVC paketa različitih dimenzija.

Slijedi kaznena prijava i dug od gotovo 10.000 eura

Sitno rezani duhan i osobno vozilo privremeno su oduzeti, a utvrđeni trošarinski dug iznosi 9752.27 eura.

Izvor: Vecernji

4. lipnja 2026.
Ostvario životni san pa doživio potpuni slom zbog mladih radnika: “Žele raditi 80 posto vremena, a primati punu plaću!”

Početkom 2022. preuzeo je mesnicu u Volketswilu i ostvario životni san, a u svibnju ove godine stavio je ključ u bravu – potpuno slomljen i na rubu “burnouta

Rafael K. (37) zatvorio je početkom svibnja svoju mesnicu u švicarskom Volketswilu, samo četiri godine nakon što je preuzeo poslovanje i ostvario dugogodišnji san.

Kao glavni razlog navodi kronične probleme s pronalaskom i zadržavanjem zaposlenika, zbog kojih se našao na rubu profesionalnog izgaranja, takozvanog burnouta.

„Nestalo mi je radosti“, izjavio je za švicarski portal Nau.ch, prenosi Fenix, istaknuvši kako je želio stvoriti pozitivan obiteljski posao, ali su kadrovski problemi postali nepremostivi.

Kao ključni okidač Rafael navodi stalne sukobe sa zaposlenicima iz mlađih generacija, koji su se najčešće odnosili na raspored rada, lojalnost i nedostatak radne discipline. Prisjeća se mladog djelatnika koji mu je pokušavao nametati raspored i zahtijevao da se radnike pušta kući prije kraja radnog vremena.

Njegov je nasljednik tijekom probnog roka češće bio na bolovanju nego na poslu, a vlasnik je ubrzo morao otpustiti i jednu mesaricu zbog krađe mesa.

Početkom godine Rafael je ostao gotovo sam, a u poslu mu je povremeno pomagala jedino majka jer nove radnike nikako nije uspijevao pronaći. Umor i stres natjerali su ga da preloži ključ u bravu.

„Mnogi nemaju volje za rad, često su na bolovanju i žele raditi 80 posto radnog vremena, a biti plaćeni kao da rade punih 100 posto“, ogorčeno je zaključio ovaj mesarski stručnjak.

4. lipnja 2026.
DNEVNA ZARADA I DO 160 KM, a berači su oduševljeni: Pogledajte koja biljka u BiH ove sezone donosi ogroman novac

Visoka otkupna cijena motivirala berače širom Bosne i Hercegovine

Sezona berbe zove, poznate i kao bazga, ove godine donijela je veliko zadovoljstvo beračima, jer je otkupna cijena dostigla 4 KM po kilogramu svježeg cvijeta. Riječ je o jednoj od najviših cijena zabilježenih u posljednjih desetak godina, zbog čega je interes za berbu značajno porastao širom Bosne i Hercegovine.

Pored svježe zove, veliku vrijednost ima i sušeni cvijet, čija se cijena kreće od 30 do 35 KM po kilogramu. Upravo zbog toga mnogi berači dio uroda prodaju svjež, dok dio ostavljaju za sušenje kako bi ostvarili dodatnu zaradu.

Brati po suhom vremenu

Zova najčešće raste uz šumske puteve, livade, potoke, rubove šuma i zapuštena zemljišta. Može se pronaći gotovo u svim krajevima Bosne i Hercegovine, posebno u brdskim i ruralnim područjima gdje nije bilo intenzivne upotrebe kemijskih sredstava, piše Agroklub.ba.

Berba se obavlja ručno, najčešće po suhom i sunčanom vremenu. Veoma je važno da cvijet bude potpuno otvoren i suh, jer vlažna zova brzo gubi kvalitet i tamni tokom skladištenja. Prilikom berbe koriste se makaze ili se cvat pažljivo lomi rukom, vodeći računa da se biljka ne ošteti i da ubrani cvjetovi ostanu čisti.

Za dan do 40 kg

Prema iskustvima berača, jedna osoba tokom dana može ubrati između 30 i 40 kilograma svježe zove, ukoliko je godina povoljna i ako se berba obavlja na području gdje je zova gusto rasprostranjena. Uz ovogodišnju otkupnu cijenu od 4 KM po kilogramu, dnevna zarada može biti 120 do 160 KM.

Zova se koristi za proizvodnju sokova, sirupa, čajeva i brojnih preparata u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Zahvaljujući širokoj primjeni i stalnoj potražnji za kvalitetnim cvijetom, ovogodišnja sezona mnogima predstavlja odličnu priliku za dodatnu zaradu iz prirode.

4. lipnja 2026.