Ovakav pristup neupitno će dovesti do smanjenja kvalitete nastave, smanjenja broja radnih mjesta i do drugih negativnih posljedica po lokalnu zajednicu.
“Doslovna primjena pedagoških standarda i normativa neupitno će dovesti do smanjenja kvalitete nastave, smanjenja broja radnih mjesta i do drugih negativnih posljedica po lokalnu zajednicu”, navodi Sindikat učitelja Hercegovačko-neretvanske županije koji je zbog toga uputio i prigovor Vladi HNŽ-a i Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa u vezi s novim organizacijskim shemama za osnovne škole koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu.
Doslovna primjena standarda
U priopćenju navode kako su predložene sheme pokazatelj da će doći do povećanja broja učenika u razredima te da je broj kombiniranih odjela porastao gotovo u svim područnim školama. Kao razlog tome navode doslovnu primjenu Pedagoških standarda i normativa u osnovnim školama HNŽ-a, bez sudjelovanja sindikata u donošenju takvih odluka.
“Ovim putem moramo naglasiti da sindikati osnovnih škola nisu ni na koji način sudjelovali u izradi i donošenju novih pedagoških standarda, niti su dali suglasnost za njihovu primjenu”, istuču.
Doslovna primjena pedagoških standarda i normativa, kako kažu, neupitno će dovesti do smanjenja kvalitete nastave, smanjenja broja radnih mjesta i do drugih negativnih posljedica po lokalnu zajednicu.
U nastavku donosimo i objašnjenja koja su naveli.
Jednaka dostupnost obrazovanja, i u gradu i na selu
Po pitanju očuvanja pristupa obrazovanju navode kako, zakonski, pravo na obrazovanje mora biti jednako dostupno svima, i u gradu i na selu. “U ruralnim područijima djeca žive daleko od većih centara i škola. Ukidanje odjela ili škole zbog malog broja učenika često znači da će djeca morati putovati duže, što je za njih naporno, nesigurno i demotivirajuće”, ističu.
Demografski značaj
Zatvaranje škola, navode, dovodi do daljnjeg iseljavanja stanovništva.
“Roditelji se sele u gradove kako bi djeca mogla ići u školu. Kada se škola zatvori, selo počinje izumirati. Škola je često posljednji stup opstanka ruralnog mjesta”, napominju.
Pedagoški kvalitet
“!Manji broj učenika u razredu omogućava kvalitetniji individualni pristup svakom učeniku, što je posebno važno u prvim godinama školovanja.U manjim sredinama učitelji često igraju i širu ulogu, oni su i pedagog i mentor i roditelj”, navode.
Jednake šanse za svu djecu
“Djeca u manjim sredinama ne smiju biti kažnjena zbog geografije”, naglašavaju, te napominju kako njihova kvaliteta obrazovanja ne smije ovisiti o broja učenika.
“Inkluzija i jednakost su temelji suvremenog europskog obrazovanja”, zaključuju iz Sindikata.
Specifični modeli rada
Ruralne škole, kako navode, često imaju kombinirane odjele, prilagođene rasporede, manji broj nastavnika i širi spektar uloga, stoga se ne mogu primjenjivati iste norme kao u gradskim školama, gdje postoji veći broj učenika, razrađena mreža i dostupna infrastruktura.
Primjeri iz prakse – EU modeli
Da je sve to primjenjivo u HNŽ-u te da može drugačije pokazuju i konkretnim primjerima iz europskih zemalja.
Finska i Švedska upravo zbog velikih ruralnih područja,kako navode, primjenjuju fleksibilne norme, “tamo su škole sa 5 – 10 učenika po razredu potpuno normalne”.
Dodaju kako Francuska i Njemačka daju dodatne subvencije i podršku takvim školama, da bi se očuvale lokalne zajednice.
Ističu kako se u EU promovira smanjenje broja učenika u odjelima, posebno u nižim razredima osnovne škole, radi kvalitete nastave, inkluzije i podrške učenicima.
Lošija kvaliteta obrazovanja, otkazi…
”Fleksibilnost nije slabost sustava, već njegova snaga. Ako želimo pravedno i održivo obrazovanje, moramo prepoznati razlike između urbanih i ruralnih sredina te prilagoditi politike tako da nitko ne bude zanemaren.
Sindikat učitelja HNŽ-a ističe kako se ne slaže s doslovnom primjenom pedagoških standarda i normativa, jer ona dovodi do smanjenja kvalitete nastave te ugrožava egzistenciju kako djelatnika zaposlenih na neodređeno, tako i onih koji rade na određeno radno vrijeme, što ima negativne posljedice na lokalnu zajednicu.
“Ne slažemo se jer smatramo da se obrazovna reforma ne može i ne smije provoditi na štetu djelatnika.
Ne slažemo se jer znamo da su naši učitelji i nastavnici već sada izrazito opterećeni; mnogi rade u kombiniranim odjelima, u lošim uvjetima, a škole ne bi funkcionirale bez njihove požrtvovnosti.
Ne slažemo se jer znamo da se kvaliteta obrazovanja ne mjeri brojem otpuštenih djelatnika.
Tražimo dijalog. Tražimo razumijevanje. Tražimo odgovornu reformu koja neće ostaviti desetke naših kolega bez posla, bez plana, bez perspektive.
Tražimo da u obrazovnoj reformi sudjeluju oni koji je trebaju i provoditi – učitelji, nastavnici, stručni suradnici.
Mi nismo protiv napretka, ali smo protiv nepravde. Protiv smo hladne birokracije koja ne vidi čovjeka iza broja”, ističu.
Na kraju, Sindikat učitelja HNŽ-a pozvao je na hitan dijalog s resornim ministarstvom i poručio da obrazovna reforma ne smije ići nauštrb učitelja i nastavnika.
Izvor:Bljesak.info
