Bosna i Hercegovina na putu ka Evropskoj uniji stagnira još od marta 2024. godine. Izostaju dogovori oko konkretnih i važnih pitanja. To bi mogla promijeniti hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazana za 16. januar. Pred zastupnicima će biti Zakon o graničnoj kontroli BiH i Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH. Ova sjednica se dočekuje u svjetlu priče o mogućoj rekonstrukciji vlasti na nivou BiH.
Poslanici o evropskim zakonima. Granična kontrola i zaštita ličnih podataka. Usaglašeni i utvrđeni na sjednici Savjeta ministara Bosne i Hercegovine. Očekuju se i amandmani na zakone iz Republike Srpske. Ako ovi zakoni budu usvojeni, na red dolaze zakoni o sudovima i VSTS-u.
“Ako uspijemo usvojiti u određenom vremenskom periodu ova 4 zakona, to je neka vrsta garancije da možemo otvoriti ili dobiti svjetlo i za konkretno otvaranje pregovora. Uz to naravno postoje i prateći uvjeti kao što je imenovanje glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine”, kaže predsjedavajući Zastupničkog doma PSBiH Denis Zvizdić.
Optimizma ne nedostaje. Pregovori su intenzivni. Tome smo svjedočili više puta. Dogovori se zakomplikuju u posljednjem trenutku, iako su dolazila uvjeravanja da je sve dogovoreno. HDZ BiH, SNSD i Trojka još jednom na ispitu odgovornosti.
“Nadam se, kažem još jednom, da imamo parlamentarne snage da možemo donositi odluke i na razini Bosne i Hercegovine i na razini entiteta. Zadnjih par mjeseci to nismo pokazali. Vjerujem da će razgovori koje vodimo u zadnjih 7-8 dana u narednih 15-ak dana dati rezultate u tom smislu”, istakao je predsjedavajući Doma naroda PSBiH Dragan Čović.
Evropski put Bosne i Hercegovini opterećen je teškom unutrašnjom političkom situacijom. I ovaj put je tako. Moguća je prekompozicija, rekonstrukcija vlasti. Pokrenute su inicijative za smjene dva ministra. Indirektno se čuju i optužbe na račun partnera da blokiraju evropski put.
“Ukoliko drugi partneri ne smatraju da je to prioritet ili su izabrali drugi put, i to je njihovo političko pravo da to učine, ali je onda i naše političko pravo da razmišljamo u kojoj kompoziciji partnerstva unutar parlamenta, odnosno koja to većina je sposobna bez ovakvih stvari koje su se desile, usvajati zakone”, stava je zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Saša Magazinović.
Stav poslanika iz Republike Srpske odrediće Narodna skupština. Dobiće amandmane na Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine. Na to je obavezala Zakonodavni odbor na posebnoj sjednici 25. decembra.
“Kako će se donositi odluke i da li će se donositi odluke u Predstavničkom domu, ostaje da se vidi, ali ono što bi mene obradovalo kao poslanika US je da Bosna i Hercegovina nastavi svoj put ka Evropskoj uniji, ali i da dobijemo značajniju podršku EU na tom putu i da nam se jednostavno da vjetra u leđa, s obzirom na sve ove komplikacije i specifičnosti koje postoje u BiH”, ističe zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Milan Petković.
Ko je odgovoran za stagnaciju Bosne i Hercegovine na evropskom putu? Iako partneri u vlasti, konstantno možemo čuti međusobne optužbe i označavanje krivca u suprotnim redovima.
“Tu su odgovorni svi oni koji učestvuju u vlasti, i SNSD i Trojka i HDZ BiH. Jednostavno svi su oni odgovorni u onom dijelu za koji oni snose tu odgovornost. Jednaki su partneri, jednako učestvuju, oni vode pregovore, višegodišnje sad već i koliko vidimo, nije se ništa konkretno ni uradilo”, mišljenja je Lejla Memčić iz BIRN-a BiH.
Više je scenarija za rješavanje ovakvog stanja u Bosni i Hercegovini. Za nadati se da će problemi biti riješeni i ključna pitanja dogovorena, ali možda i najvjerovatniji – nastavak teškog političkog stanja, političkog trgovanja i blokada.
Izvor: BHRT
