Zenička čimburijada sada je i zvanično dio nematerijalne kulturne baštine naše zemlje. Tako je Forum građana Zenice, koji je izradio elaborat zajedno s partnerima, ovaj način slavljenja dolaska proljeća i novog buđenja prirode, uz jelo od jaja na obalama rijeke Bosne, sačuvao za naredna pokoljenja.
Zenička čimburijada sada je, kao brend, zaštićena. Uvrštavanjem na listu nematerijalne kulturne baštine, ova tradicija pozdravljanja proljeća uz čimbur — jelo od jaja — živjet će u tradicionalnom obliku za naredna pokoljenja.
MIRSAD MUJKIĆ, predsjednik Foruma građana Zenice
Prikupljeno je hiljadu materijalnih dokaza, fotografija, isječaka iz knjiga zeničkih autora, prikupljene su stotine izjava aktivnih sudionika čimburijade koji su prenijeli tu nepisanu tradiciju ovog kraja.
Iako legenda kaže da datira od vremena Rimljana, prvi vidljivi dokazi datiraju iz prošlog vijeka, što svjedoči fotografija iz 1936. godine. To je dokaz da se uz rijeku Bosnu u ovom gradu, na prvi dan proljeća, mora peći čimbur. Jaje i mladi luk glavni su simboli rađanja života. Ipak, historičari tvrde da čimburijada ima i drugu simboliku.
MIRZA DŽANANOVIĆ, historičar
U industrijskom gradu, koji je specifičan ili prepoznat po industriji i zagađenju, u centru tog grada, uz tu zagađenu rijeku, imate praksu slavljenja prirode. Meni to nekako djeluje kao nesvjesni odgovor stanovništva na okoliš u kojem žive. Danas imamo ekološke pokrete, ali korijeni zaštite okoliša u Zenici i BiH mogu se gledati kroz čimburijadu.
Proces da čimburijada postane dio baštine trajao je dvije godine, a inicijatori su ponovo entuzijasti/građani. Za razliku od liste materijalne baštine koja broji hiljade primjera, nematerijalnih imamo samo tridesetak.
ADNADIN JAŠAREVIĆ, direktor Muzeja grada Zenice
Ne možete štititi samo objekte, jer su u tim objektima, starim tvrđavama, ljudi živjeli. Ovdje mi govorimo o našim živim precima koji su imali svoje običaje, navike, ishranu, pjesme. Sve to moramo zaštititi. To smo mi zapravo.
Stoga se uključila i akademska zajednica.
ALICA ARNAUT, dekanesa Filozofskog fakulteta
Razvijamo građansku odgovornost i nastojimo biti društveno korisni, što je zapravo zadaća humanističkih nauka kojima se primarno bavimo.
Kako jaje simbolizira rađanje, tako tradicionalne manifestacije simboliziraju opstanak naroda. Najbolji pokazatelj da će se u Zenici i narednih stotinu godina peći i jesti čimbur su upravo ljudi kojih je svake godine sve više uključenih.
Izvor: BHRT
