Predsjednici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seadi Palavrić zbog starosne granice, od 10. novembra prestaje mandat sutkinje Ustavnog suda BiH. S obzirom na to da Sud radi gotovo na ivici kvoruma, kako bi se omogućilo nesmetano funkcionisanje, Ustavni sud BiH je dopunio pravila što je omogućilo da sudija Ustavnog suda ostane na toj poziciji i nakon navršenih 70 godina u slučaju da do tada ne bude izabrana njegova zamjena. Već sada je izvjesno da će taj proces trajati duže nego što se moglo očekivati.
Iako je ova činjenica bila opšte poznata, sjednica na kojoj bi Radna grupa za provođenje postupka izbora sudije Ustavnog suda BiH pri federalnom parlamentu bila konstituisana zakazana je tek za 14. novembar. Ovo tijelo, ukoliko i bude konstituisano, trebalo bi utvrditi tekst konkursa i raspisati ga. I to je sve što je urađeno u Federaciji na dugom putu do imenovanja novog sudije.
“Ja nisam član te Radne grupe, ali poznavajući procedure pretpostavljam da će na tom sastanku biti dogovoreni detalji oko raspisivanja javnog konkursa. Taj javni oglas će biti raspisan na način kako to propisuje Ustav i zakon. Nakon toga će biti izvršena provjera formalno da li podnosioci prijava zadovoljavaju formalno pravne uslove a nakon toga će se prostupiti vršenju, intervjua sa kandidatima. Nakon čega će Radna grupa Komisiji za izbor i imenovanje dostaviti listu kandidata pa će Parlamentu biti dostavljen najbolje rangirani kandidat”, navodi predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dragan Mioković.
“Ne znam da li će se ovo politizirati koliko je to bilo u javnom prostoru kada je bio izbor Marina Vukoje, ali u svakom slučaju smatram da sve procedure koje se propisuju na koji način se bira sudija moraju biti zadovoljene”, kaže potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović.
Još komplikovanije i politikom opterećenije je popunjavanje Ustavnog suda iz RS-a. Dodik je ultimativan. Insistira na tome da iz Ustavnog suda strane sudije potpuno odu. I to uvjetuje opstankom koalicije na državnom nivou. Sve dok se to ne dogodi NSRS, po njegovom nalogu ne delegira ni nedostajeće sudije iz tog entiteta.
“Sasvim opravdano to pitanje potežemo. To je ovakva procedura, mi ćemo to predlagati jer imamo pravo, a oni će to odbijati, a mi ćemo isto po uzoru na njih, kada oni nešto predlože i mi ćemo odbijati pa ćemo vidjeti dokle će to ići”, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
I dok je kod nas na sceni otvoreno politikanstvo, struka upozorava da su ustavni sudovi u svijetu centralne institucije za zaštitu ustavnog poretka i koncepta vladavine prava i da su izuzeti od pritisaka, naročito političkih.
“Ono što je suština jeste da se jedan od klasičnih vidova političke neodgovornosti i političke nekulture ispoljava u vidu pasivnog držanja zakonodavnih organa kada je u pitanju izbora sudija u Ustavni sud BH. To smo vidjeli kada je u pitanju izbor sudija Ustavnog suda koji dolaze iz RS, s druge strane vidimo to i u slučaju Federacije kada se čekalo na izbor sudije 20 mjeseci”, ističe Miloš Davidović, asistent na Pravnom fakultetu UNSA.
“Ono što je jako bitno u ovom kontekstu istaći i što se često dovodi u pitanje, jeste ostanak stranih sudija u BiH. Ja lično smatram da oni moraju ostati dok ova država ne postane stabilna, da Ustavni sud se bavi najvažnijim pitanjima u BiH i da nam je Ustavni sud danas garant uopšte postojanja pravne države u BiH”, naglašava dekanesa Pravnog fakulteta u Zenici Larisa Velić.
Ustavni sud BiH je neizostavna instanca za svakoga ko pravdu nije zadovoljio u državi nego pravni lijek mora tražiti na međunarodnim sudovima. Nefunkcionisanje Ustavnog suda BiH onemogućava i žalbe u Strazburu.
Izvor: BHRT
