VALENCIA – Katastrofalne poplave u Španjolskoj, koje su odnijele desetke života i prouzročile golemu materijalnu štetu, potopile gradove, odnijele mostove i ostavile tisuće ljudi bez domova.
Obilne kiše u regijama poput Katalonije i Valencije pretvorile su ceste u rijeke i tjerale spasilačke službe do krajnjih granica. Iako Španjolskoj poplave nisu strane, stručnjaci sve više ističu klimatske promjene kao katalizator intenziteta i učestalosti ovih događaja. Pitanje sada nije samo kako ćemo se oporaviti od ove katastrofe, već kako ćemo se pripremiti za sljedeću.
Kako bi razumjeli kako klimatske promjene utječu na ekstremne vremenske prilike poput nedavnih poplava u Španjolskoj, znanstvenici promatraju dva osnovna čimbenika: topliji zrak i porast temperature mora. Topli zrak zadržava više vlage, što znači da oluje imaju veći potencijal za stvaranje jake kiše. U međuvremenu, porast temperature mora doprinosi stvaranju snažnih oluja i može ih pojačati prije nego što stignu do kopna.
Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), vodeći autoritet za znanost o klimi, upozorio je da se očekuje da će ekstremne padaline postati češće i intenzivnije. To posebno vrijedi za južnu Europu, gdje je ravnoteža između suhih i vlažnih razdoblja sve nestabilnija. Iste regije koje pate od jakih suša sada se pripremaju za poplave jer klimatske promjene pogoršavaju prirodne cikluse suše i padalina.
Španjolske poplave samo su posljednja u nizu klimatskih katastrofa koje su potresle svijet. U srpnju 2023. šumski požari bez presedana zahvatili su dijelove Europe, potaknuti rekordnim toplinskim valovima zbog kojih je vatrogascima bilo gotovo nemoguće obuzdati plamen. Tisuće stanovnika i turista bile su prisiljene evakuirati se, a čitavi krajolici su izgorjeli. Opet, znanost povezuje ovu ekstremnu vrućinu s klimatskim promjenama, jer više temperature isušuju vegetaciju, stvarajući žarište šumskih požara.
U kolovozu su Sjedinjene Države imale svoj dio klimatskih katastrofa s uraganom Debbie koji je stigao do Floride. Oluja je donijela olujne valove koji su potopili zajednice i oštetili infrastrukturu u nekoliko država. Kako se Meksički zaljev zagrijava, znanstvenici predviđaju da će uragani i dalje biti sve jači i razorniji, prijeteći zajednicama duž obale sa svakom novom sezonom.
Dalje prema istoku, Pakistan i Indija se sve više suočavaju s rekordnim monsunskim kišama koje uzrokuju ogromne poplave, uništavaju kuće, polja i infrastrukturu te raseljavaju milijune ljudi. I ovdje su znanstvenici primijetili da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem intenzivirale oborine, s višim temperaturama koje utječu na monsunske cikluse i razine vlage.
Znanstveni konsenzus je jasan: klimatske promjene preoblikuju naš svijet na vidljive i sve smrtonosnije načine. Istraživanja pokazuju da su naše emisije stakleničkih plinova pokrenule lančanu reakciju zagrijavanja koja suše čini sušnijim, oluje ozbiljnijim, a poplave opsežnijim. Ovo nije problem daleke budućnosti – to se događa sada. Gradovi diljem svijeta bore se sa “stogodišnjim katastrofama” koje se sada događaju svakih nekoliko godina.
Za mnoge stručnjake, ova upozorenja se ne odnose samo na pripremu za sljedeću veliku oluju, već na poticanje hitnih radnji za smanjenje emisija, prelazak na obnovljivu energiju i provedbu zaštitnih mjera za zajednice. Bez značajnih promjena, upozoravaju znanstvenici, poremećaji kojima danas svjedočimo vjerojatno su tek početak.
Dok Španjolska tuguje za žrtvama i priprema se za dugi proces obnove, šira slika je neosporna: klimatske promjene su tu i već preoblikuju naše krajolike i prijete životima, što navodi na razmišljanje čak i najokorjelije poricatelje klimatskih promjena.
Izvor: Nezavisne
