26.8 C
Travnik
Subota, 13 srpnja, 2024
NaslovnicaSvijetSutra su sudbonosni izbori u Francuskoj. Nijedna država nema ovakav izborni sustav

Sutra su sudbonosni izbori u Francuskoj. Nijedna država nema ovakav izborni sustav

DOK JE CIJELI svijet, ili barem njegova velika većina, gledao prema Atlanti i sučeljavanju aktualnog američkog predsjednika Bidena s bivšim predsjednikom Trumpom, Francuzi su pratili veliko predizborno sučeljavanje za predstojeće parlamentarne izbore. U debati su se sučelili aktualni premijer Gabriel Attal, vođa desničarskog Front Nationala (nacionalni front) Jordan Bardella i vođa socijalista Olivier Faure, kao predstavnik nove lijeve koalicije Nouveau Front populaire (novi narodni front).

Prvi put od stvaranja Pete Republike 1958. godine radikalna desnica ima realne šanse da osvoji većinu u parlamentu. Na njihovu žalost, to neće značiti i automatsko preuzimanje vlasti, i to iz više razloga. Naime, Front National nema teoretske šanse da osvoji natpolovičnu većinu u Assemblée nationaleu. Da bi to ostvario, morao bi premašiti “čarobnu” granicu od 40% glasova, koja bi mu omogućila premoćnu pobjedu u velikoj većini izbornih okruga. To nije daleko, ali ipak je nedohvatljivo.

Uz to, Front National ima vrlo malen koalicijski potencijal. Kad je predsjednik stranke Les Républicains (republikanci) Eric Ciotti objavio da će koalirati s Front Nationalom, vodstvo stranke ekspresno ga je smijenilo. Pritom baš i nisu postupili suglasno statutu stranke, pa je pariški sud presudio da Ciotti ostaje predsjednik do daljnjeg, odnosno dok se ne provede ispravna procedura njegove smjene.

Kako za to više nema vremena, Ciotti će biti, barem formalno, predsjednik Les Républicainsa tijekom prvog i drugog kruga izbora. Nakon rascjepa stranke ne očekuje se ni da će republikanci dobiti značajan broj glasova. A ti bi glasovi za Front National bili važni tek u drugom krugu.

Kohabitacija

Bez koalicijskog potencijala Front National nema nikakve izglede da postizbornom koalicijom dođe do natpolovične većine u Assemblée nationaleu. Doduše, spominje se da bi predsjednik Macron mogao pokušati progurati manjinsku vladu ili vladu tehnokrata s premijerkom Christine Lagarde (trenutno predsjednica Europske središnje banke). 

Kad bi nekim čudom Front National uspio doći do većine u Assemblée nationaleu, Ustav iz 1958. godine određuje da bi morao ući u kohabitaciju s predsjednikom Macronom. Zadnji put to se dogodilo predsjedniku Jacquesu Chiracu kad je 1997. godine raspisao prijevremene izbore te se našao u kohabitaciji sa socijalističkim premijerom Lionelom Jospinom. Začudo, ta je kohabitacija izdržala svih pet godina, koliko traje zastupnički mandat.   

Francuzi biraju Parlement français (francuski parlament) na vrlo specifične načine. Parlament se sastoji od dva doma – Sénata (senata) i Assemblée nationalea (narodne skupštine). Sénat se bira posrednim glasovima (zastupnike biraju najviša predstavnička tijela), a predstavlja teritorijalne jedinice la région (regije) i pokrajine te građane Francuske koji žive u prekomorskim posjedima. Regija ima 18, kao i pokrajina (13 se nalazi u europskoj Francuskoj, a 5 su francuski prekomorski posjedi).

Zastupnici se u Assemblée nationale biraju izravno na izborima. Macron je raspustio samo Assemblée nationale te će Francuzi u prvom (30. lipnja) i drugom krugu (7. srpnja) birati 577 zastupnika po principu da se u svakoj izbornoj jedinici bira jedan zastupnik.

Nijedna demokratska država nema ovakav izborni sustav

Oni će biti izabrani po jedinstvenom izbornom sustavu, koji primjenjuje jedino Francuska – apsolutno većinski izborni sustav. Iako se teoretski izbori mogu održati u samo jednom krugu, za biranje novog zastupnika uvijek su potrebna dva. Pravila prvog kruga su relativno jednostavna. Pobjednik je onaj kandidat koji osvoji više od 50% glasova uz uvjet da je to najmanje 25% od registriranih glasača u toj izbornoj jedinici.

Kako je natpolovičnu većinu nemoguće ostvariti, mora se ići u drugi krug. Za razliku od drugih demokratskih država u kojima u drugi krug idu dva kandidata s najviše osvojenih glasova, u apsolutno većinskom izbornom sustavu u drugi krug idu svi koji su osvojili više od 12.5% glasova u prvom krugu.

S obzirom na brojnost stranaka i rascjepkanost izbornog korpusa, u izbornom zakonu čak postoji odredba – ako nijedan od kandidata ne uspije prijeći prag od 12.5%, u drugi krug idu dva kandidata s najviše osvojenih glasova u prvom krugu. Teoretski u drugi krug može ući čak osam kandidata, no u praksi ih bude najčešće tri ili četiri.

Kako se ne bi išlo u treći krug, u drugom pobjeđuje kandidat koji dobije najviše glasova – relativna većina. Po tome je drugi krug sličan britanskim parlamentarnim izborima, no Britanci sve rješavaju u jednom krugu.

Brojne mogućnosti za koalicije

Ta činjenica da pobjeđuje kandidat s relativnom većinom otvara mnoge mogućnosti za principijelne i neprincipijelne koalicije. Srodne političke stranke prisiljene su sklopiti koaliciju prije drugog kruga i istaknuti zajedničkog kandidata kako ne bi pobijedila suprotna politička opcija. Tako apsolutno većinski izborni sustav prije drugog izbornog kruga reducira broj kandidata za završno glasanje.

Kako bi se to ostvarilo, izborni zakon omogućava kandidatima da do drugog kruga odustanu od sudjelovanja na izborima, što onda jako mijenja odnos snaga. Najčešće odustane onaj kandidat koji je dobio manji postotak glasova, no nema pravila.

U spomenutom slučaju odustajanjem kandidata stranke Les Républicains kandidati Nouveau Fronta dobili bi znatno veći postotak glasova. Iako baš nije sigurno da bi svi simpatizeri Les Républicainsa glasali za Nouveau Front. Naravno, u izbornim okruzima gdje bi kandidat Les Républicainsa bio u prednosti, očekivalo bi se da odustane kandidat Nouveau Fronta.   

Na nedavnim izborima za Europski parlament (francuska izlaznost bila je 51.5%) Nouveau Front osvojio je 31.4% glasova. Zadnje ankete pokazuju da bi na parlamentarnim izborima mogao dobiti 34%. No to je manje važno od činjenice da idući konkurent Nouveau Fronta, Nouveau Front populaire (koalicija socijalista, komunista i zelenih) po anketama dobiva značajno manje, tek 28%. To, naravno, ne znači da će Nouveau Front premoćno pobijediti jer se 577 izbornih jedinica jako razlikuje. U mnogima pobjeđuje uvijek ista politička opcija bez obzira na stanje u društvu.

Da je Francuska jedna izborna jedinica, Nouveau Front mogao bi već sada slaviti. Međutim, njegov dosadašnji najveći problem bio je nejednak obuhvat cijele Francuske. Negdje bi premoćno pobijedili, a negdje sramotno izgubili. Na skorim izborima odlučujuće će biti stanje u velikim gradovima, bez kojih nema pobjede, odnosno koliko se Nouveau Front uspio proširiti u njima. 

Zbog svega toga vrlo je mala šansa da će Nouveau Front dobiti većinu od 289 zastupnika. To predsjedniku Macronu pruža nadu da će uspjeti sastaviti veliku koaliciju svih stranaka kojima je dolazak ekstremne desnice na vlast neprihvatljiva opcija.

Neki bi rekli – još ima nade za Francusku.

Izvor: Index

spot_img