22.5 C
Travnik
Subota, 15 lipnja, 2024
NaslovnicaBiHZabrinjavajući podaci: Svako drugo dijete u BiH mlađe od 11 godina koristi...

Zabrinjavajući podaci: Svako drugo dijete u BiH mlađe od 11 godina koristi društvene mreže

SARAJEVO – Svako drugo dijete u BiH mlađe od 11 godina ima profil na nekoj od društvenih mreža.

Ovaj frapantna informacija navodi se u istraživanju koje su na teritoriji BiH sproveli Kancelarija UNICEF-a i Regulatorna agencija za komunikacije, a iako je riječ samo o određenom broju anketiranih (obično nekoliko stotina ili par hiljada), podatak ni u kom slučaju ne može biti zanemaren.

U eri Instagrama, TikToka, Snapchata i drugih društvenih mreža, koje su dostupne svima koji imaju pametne uređaje, opasnost vreba na svakom ćošku, posebno ako se uzme u obzir da one gotovo pa nemaju starosnu granicu za pristup.

Nerijetko se o njih opeku i oni stariji, pa kako onda ne bi i najmlađi, koji teško mogu biti svjesni problema koje sa sobom nose klikovi, videa, fotografije ili objave.

S tim u vezi stiže još jedna zabrinjavajuća činjenica iz istog istraživanja, a to je da je više od 50 odsto ispitane djece doživjelo neprijatnosti na internetu, a da više od 85 odsto o tome nije ni sa kim razgovaralo, što je nedavno potvrdila Nineta Popović, voditeljka Odjeljenja za komunikacije UNICEF-a u BiH.

Ova organizacija, dodala je, radi na tome da internet učini sigurnim mjestom za učenje, druženje i izražavanje djece, te se sa nadležnima trude da promovišu bezbjednosne mjere na internetu.

No, opreza nikad dosta. Roditelji sa kojima smo imali priliku da razgovaramo podijelili su za “Nezavisne novine” svoja iskustva kako se bore sa dječjim zahtjevima, školskim obavezama i sve većom ulogom društvenih mreža.

“Djeci nikako nije mjesto na društvenim mrežama”, stav je Ivane K., majke devetogodišnje djevojčice, koja smatra i da društvene mreže nisu jedini problem.

“Imate danas i druge aplikacije, kao i razne igrice koje djeca igraju, a koje imaju opcije za dopisivanje. I na igricama djeca mogu da stupe u komunikacije sa nepoznatim ljudima”, napominje Ivana.

Bez obzira na to što u ovom slučaju govorimo o djeci koja spadaju u grupu mlađih osnovaca, dakle peti razred i niži, rijetkost je pronaći školarce koji ne posjeduju mobilni telefon. A gdje je tako, tu je i internet, a samim tim i društvene mreže.

“Problem među osnovcima su i Viber grupe u koje oni masovno ubacuju jedni druge i dijele kontakte”, poručuje za “Nezavisne” Jovana, majka troje osnovaca.

Iz iskustva kaže da su djeca u tim godinama nezrela i neiskusna, bez obzira na to koliko roditelji pokušavaju da pričaju sa njima.

“Zato olako mogu upasti u probleme jer ne mogu tako dobro i realno procijeniti opasnost od internet komunikacije”, navodi ona i dodaje da je jedna od mogućnosti uticaja na djecu kontrola sadržaja koje gledaju.

“Kao roditelji to možemo uraditi, možemo ograničiti šta mogu gledati i svakodnevno im pregledati sadržaje koje su gledali. Međutim, najvažnija stvar je svakako razgovor sa djecom jer u današnjem vremenu je najvažnije imati dobar odnos pun povjerenja, kako bi se oni mogli povjeriti roditelju čak i kada pogriješe i razumjeti da im je porodica jedini bezuslovni oslonac na koji uvijek mogu da računaju”, kaže Jovana.

Kontrola sadržaja i upotrebe mobilnog telefona ključ je i za Nikolinu J.

“Moja kćerka uskoro treba da krene u treći razred. Često dođe i traži da joj kupimo mobilni telefon, ali smo muž i ja protiv toga. Ona zna koliko dnevno može da koristi isključivo naš telefon, ali se i tu većinom radi o igricama”, pojašnjava Nikolina.

Pojedini sagovornici smatraju da je dozvoljavanje djeci da tako mlada imaju društvene mreže očigledan propust roditelja.

“Ako se vratimo nekoliko godina unazad, djeca nisu ni znala šta je pametni telefon, a kamoli imala profil na društvenim mrežama. Takođe, činjenica da je više od 50 odsto ispitane djece doživjelo neprijatnosti na internetu, a da više od 85 odsto o tome nije ni s kim razgovaralo, potvrđuje i to da roditelji ne obraćaju pažnju na društvene mreže koje su dopustili djeci da imaju”, navodi Marija iz Banjaluke.

Sociolog Mirjana Čeko navodi da je prisustvo djece na društvenim mrežama složen fenomen koji se ne može jednostavno objasniti, niti se problemi koji dolaze s njim mogu riješiti preko noći. I ona smatra da podaci istraživanja u BiH ukazuju na ozbiljan problem komunikacije, pa čak i povjerenja između djece i odraslih. 

“Djeca su uplašena i osjećaju nelagodu da razgovaraju o svojim iskustvima, što dovodi do osjećaja izolacije, otuđenosti i nezadovoljstva. Osim toga, činjenica da se većina ovih profila nalazi na platformama kao što su TikTok, Snapchat i Instagram ukazuje na potrebu za većom regulacijom ovih platformi. Ali, pitanje regulacije društvenih mreža i zaštite djece na internetu je socijalni problem koji zahtijeva kolektivnu akciju. Ovo uključuje ne samo roditelje i staratelje, već i škole, vladine institucije, i same platforme društvenih mreža. Svi ovi akteri imaju ulogu u stvaranju sigurnog digitalnog okruženja za djecu”, naglasila je Čeko.

Izvor: Nezavisne

spot_img