19.7 C
Travnik
Subota, 15 lipnja, 2024
NaslovnicaBiHŠta će značiti ugljična neutralnost Sarajeva: Od boljeg saobraćaja do kvalitetnijeg zraka

Šta će značiti ugljična neutralnost Sarajeva: Od boljeg saobraćaja do kvalitetnijeg zraka

Ostvarivanje ugljične neutralnosti u Sarajevu značit će poboljšanje kvaliteta života u ovom gradu. Napravljeni su značajni koraci ka ugljičnoj neutralnosti, ali još mnogo toga treba uraditi po ovom pitanju.

Ugljična neutralnost je ključna za opstanak planete, a postizanje ugljične neutralnosti podrazumijeva smanjenje emisije stakleničkih plinova do mjere u kojoj je moguća apsorpcija stakleničkih plinova. Sistem koji apsorbira stakleničke plinove zove se ponor. Najznačajniji ponor je priroda, tj. zemlja, šume i okeani.

Razlog za to što je emisija stakleničkih plinova iznad mjere apsorpcije jesu ljudske aktivnosti zasnovane na fosilnim gorivima, što se prvenstveno odnosi na naftu i plin kao energente koji nisu obnovljivi. Korištenjem fosilnih goriva emituju se staklenički plinovi, u prvom redu ugljendioksid (CO2) i metan.

S obzirom na to da je emisija stakleničkih plinova iznad nivoa njihove apsorpcije, višak tih plinova se zadržava u atmosferi. Posljedica zadržavanja stakleničkih plinova u atmosferi jeste globalno zagrijavanje s kojim su došle klimatske promjene.

Gradovi su najveći potrošači energije, što je slučaj i u Sarajevu. Zbog toga gradovi imaju vrlo važnu ulogu u postizanju ugljične neutralnosti. Kada je u pitanju glavni grad Bosne i Hercegovine, put ka ugljičnoj neutralnosti prvenstveno znači smanjenje emisija stakleničkih plinova u saobraćaju i domaćinstvima.

Sarajevo je pristupanjem programu Evropske unije Net Zero Cities prihvatilo cilj određen ovim programom, a to je da do 2030. bude grad s ugljičnom neutralnošću.

Saobraćaj

Dosta prije nego što se pristupilo spomenutom programu, počele su se primjenjivati mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova. To je učinjeno i zbog smoga kao višedecenijskog problema koji je “tihi ubica”. Najveći pomaci su napravljeni i prave se u saobraćaju, tj. u javnom prijevozu. Između ostalih, ti pomaci su napravljeni podrškom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicijske banke (EIB).

Naime, nakon nekoliko decenija je rekonstruirana tramvajska pruga, kupljeni su novi tramvaji i trolejbusi, započelo je produženje tramvajske pruge do Hrasnice i ponovno uspostavljanje trolejbuske mreže do Vogošće. Procjena je da će se ovim i drugim projektima emisija ugljendioksida smanjiti za 80.000 tona.

KS je kupio 15 novih tramvaja, rekonstruisao tramvajsku prugu i kupio 25 novih trolejbusa (Foto: Klix.ba)

U navedenim oblicima javnog prijevoza koriste se električna vozila, što znači da ne emituju štetne plinove prilikom njihovog korištenja. Izostanak emisije štetnih plinova nije jedina korist od razvoja javnog prijevoza. Naime, javni prijevoz je sada sigurniji, redovniji, brži i smanjena je buka. Kantonalni premijer Nihad Uk (NS) je kao cilj istakao da 75 posto javnog prijevoza bude na struju.

Cilj je da se razvojem javnog prijevoza i taj da se smanji upotreba ličnih automobila čija je prosječna starost 19 godina i značajna većina njih su oni koji emituju štetne plinove. Zapravo, razvoj javnog prijevoza je ključan za smanjenje upotrebe ličnih automobila. Dugi izostanak investicija u javni prijevoz, koji je trajao do prije nekoliko godina, za posljedicu je imao i enorman rast broja ličnih motornih vozila.

Koliko je taj rast enorman, pokazuje to kada se uporede povećanje broja stanovnika i broj registrovanih motornih vozila. Naime, od 2013. godine, kada je proveden posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini, u Kantonu Sarajevo je bilo 413.034 stanovnika dok je 2021. bilo 419.918 stanovnika. To znači da je broj stanovnika u periodu od 2013. do 2021. povećan za 6.325 ili 1,53 posto.

S druge strane, 2013. je bilo 98.490 registrovanih vozila dok je 2021. bilo 158.307 registrovanih vozila. To znači da je broj vozila u periodu od 2013. do 2021. povećan za čak 59.817 ili 60,7 posto. Godišnja stopa povećanja broja vozila u Kantonu Sarajevo iznosi 6,55 posto. Navedenom broju registrovanih vozila treba pridodati i vozila kojima se u Sarajevo dolazi iz ostalih dijelova Bosne i Hercegovine i inostranstva.

Broj vozila u KS je od 2013. do 2021. porastao za čak 59.817 ili 60,7 posto (Foto: Klix.ba)

Ne samo da zagađuju zrak i stvaraju buku, veliki broj automobila zauzima značajan prostor – automobilu je u prosjeku potrebno deset metara kvadratnih. Nadalje, veći dio dana su parkirani i kada su u upotrebi, njima se uglavnom vozi jedna osoba. S druge strane, vozila javnog prijevoza se koriste tokom većeg dijela dana. Slobodni prostor, omogućen smanjenjem broja automobila, može se iskoristiti i za sadržaj od opće koristi, kao što su parkovi.

Najavljen je nastavak investicija kojima će saobraćaj biti zeleniji. Među tim investicijama je kupovina električnih autobusa, razvoj biciklističke infrastrukture, uspostavljanje adaptivnog upravljanja saobraćajem i izgradnja parkinga “Park and Ride”.

Odnedavno je dostupna mogućnost kratkoročnog najma automobila (car sharing), a doprinos zdravijem okolišu može biti i to da se više osoba koristi jednim automobilom npr. na putu na poslu. Jednak izazov kao onome u saobraćaju, ako ne i veći, jeste smanjenje emisije štetnih plinova iz domaćinstava.

Utopljavanje građevina

Emisije štetnih plinova iz ložišta građevina su glavni uzrok zagađenja zraka u Sarajevu. Zbog toga su utopljeni i utopljava se na desetine građevina kantonalnih institucija i ustanova, među kojima su zdravstvene i obrazovne ustanove.

Veliki izazovi u smanjenju štetnih plinova iz sarajevskih domaćinstava (Foto: Klix.ba)

Veliki izazovi u smanjenju štetnih plinova iz sarajevskih domaćinstava (Foto: Klix.ba)

Utopljavanjem se smanjuje potrošnja energije, čime se smanjuje emisija štetnih plinova te se štedi novac. Podaci resornog kantonalnog ministarstva iz 2020. pokazuju kolike su to uštede na do tada 58 utopljenih građevina.

Studentski dom Nedžarići među utopljenim javnim građevinama u KS (Foto: Klix.ba)

Naime, godišnja emisija ugljendioksida je smanjena za 2.974 tone, godišnja ušteda struje iznosi 7,7 miliona kilovat-sati dok godišnja ušteda novca iznosi skoro 1,5 miliona KM – to je novac građana čijom se uštedom omogućilo da se koristi za neke druge javne potrebe. I utopljavanje građevina kantonalnih institucija i ustanova je omogućeno podrškom EBRD-a, odnosno Evropske unije.

Vrlo zahtjevno će biti unaprijediti energetsku efikasnost u domaćinstvima. To je zahtjevno utoliko više zbog toga što je ovo i socijalno pitanje. Brojni su građani zbog imovinskog stanja primorani da za zagrijavanje svojih domova koriste čvrsta goriva, među kojima je ugalj. S obzirom na to da veliki broj stambenih građevina nije utopljen, potrošnja čvrstih goriva je velika, kao što je i velika potrošnja energije za rashlađivanje prostora.

Međutim, napravljeni su pomaci ka većem korištenju ekološki prihvatljivijih energenata, kao što je subvencioniranje kupovine ceritficiranih peći na pelet i toplotnih pumpi. Osim toga, namjera kantonalne vlade je da se otpad na prečistaču otpadnih voda u Butilama koristi za proizvodnju energije koja bi se koristila za zagrijavanje velikog dijela grada. Konkretno, ta energije bi se koristila za zagrijavanje građevina u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo.

Unapređenje energetske efikasnosti u domaćinstvima i kompanijama, ne samo u Sarajevu, već i ostatku Bosne i Hercegovine, omogućeno je podrškom EU u vidu nedavno implementiranog energetskog paketa vrijednog 70 miliona eura. No, to nije jedini oblik podrške EU na putu ka ugljičnoj neutralnosti.

Podrška EU

Kanton Sarajevo će podršku EU imati i kroz spomenuti program Net Zero Cities. Glavni grad Bosne i Hercegovine je među 100 evropskih gradova izabranih da budu dio navedenog programa. Riječ je o programu osmišljenom da se pomogne gradovima da prevladaju barijere, među kojima su institucionalne, kako bi do 2030. postigli klimatsku neutralnost. Međutim, ta podrška, koja podrazumijeva i finansijsku podršku, bit će prilagođena specifičnim izazovima svakog grada.

Nakon što je Sarajevo pristupilo programu Net Zero Cities, bit će potrebno napraviti desetogodišnji opći plan u svim sektorima – od upotrebe energije do upravljanja saobraćajem i otpadom. Kako bi se to i postiglo, neće biti uključene samo institucije vlasti. Naime, to će značiti i angažman građana, privatnih firmi, nevladinih organizacija itd.

Izvor: KLix

spot_img