15.8 C
Travnik
Subota, 18 svibnja, 2024
NaslovnicaBiHPOZNATI EKONOMIST O MIROVINAMA Bez hitne reforme poreznog sustava, upitne buduće mirovine...

POZNATI EKONOMIST O MIROVINAMA Bez hitne reforme poreznog sustava, upitne buduće mirovine današnjim radnicima

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objavio je poduže priopćenje na društvenim mrežama u kojem predlaže drukčiji pogled na mirovine, odnosno potpunu reformu mirovinskog sustava u BiH.

Hadžićevu kolumnu Hercegovina.info objavljuje uz dozvolu autora.

“Pitanje visine i načina usklađivanja mirovina je uvijek aktualno pitanje u Bosni i Hercegovini i tako će i biti. Želim ovu temu obraditi iz jedne druge perspektive, kako bi svi malo više razmislili o tome što je mirovina i kako će se ona koristiti”, piše Hadžić.

I dalje imamo velik broj radnika na crno i sivo


“Prvo, mirovina je stečeno pravo, što znači da svaki radnik koji je i PRIJAVLJEN u Poreznu upravu i za kojeg poslodavac uplaćuje doprinose u ime radnika, ima pravo na korištenje mirovine onog trenutka kada ispuni zakonski predviđene uvjete. Posebno sam u tekstu naglasio „prijavljeni radnik“, jer mi i danas imamo veliki broj radnika koji rade na crno (nisu prijavljeni), ili sivo (prijavljeni na manju plaću, a ostatak dobivaju u koverti), čime se u konačnici smanjuje njihova osnovica za dobivanje veće mirovine”, naglašava on.

https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fhadzicfaruk%2Fposts%2Fpfbid0EYgocv1SZELzfwkoocCc651CqVJhXDMVuRqgpg4Twt3F5ooa5wAUtfUuAV9eJBbol&show_text=true&width=500&is_preview=true


“Drugo, mirovina nije socijalna pomoć, iako se nekada tako predstavlja, a za mnoge umirovljenike u BiH, taj iznos mirovine nije dovoljan za vođenje svakodnevnog života. Ovdje je problem generalno izostanka financijske i ekonomske pismenosti našeg društva što je naša surova realnost. Ako bi sada novinari slučajnim izborom zaustavljali naše građane na ulici i pitali ih tko je sudionik nekog reality show-a, vjerovatno bi svi nabrojali natjecatelje, čak možda i znali informacije o njihovom privatnom životu i slično. Ali ako te iste građane pitate koliko poreza i doprinosa plaćaju državi iz svoje plaće, što je razlika između bruto ili neto plaće, mnogi neće znati. Posljedica navedenog jeste mnogi od nas misle da je zarađena plaća samo ona koju dobijemo na bankovni račun (neki i u koverti), a da je država ta koja treba nekako u budućnosti naći pare i isplatiti mirovinu.

“Treće, doprinos za PIO/MIO koji izdvajamo iz plaća ne ide na neki poseban račun s kojeg ćemo mi nekada kasnije u budućnosti podići novac, već isključivo ide za isplatu mirovina postojećih umirovljenika”, detaljno pojašnjava Hadžić.

Propada sustav međugeneracijske solidarnosti

“Iz doprinosa koje svatko od nas mlađih uplaćuje danas, naši roditelji upravo iz tog novca dobivaju mirovine. Sadašnji umirovljenici koji su prije 30 ili 40 godina uplaćivali mirovine, čak i u doba bivše Jugoslavije, nisu isto tako uplaćivali sebi na poseban račun, nego se iz tog novca isplaćivala mirovina tadašnjim umirovljenicima. To je sustav međugeneracijske solidarnosti. Za nas mlađe je problem što kada mi dođemo do mirovine, neće biti ni blizu dovoljno mladih u to vrijeme da uplaćuju za naše mirovine, osim ako se ne krene u masovno naseljavanje. Da se razumijemo, mirovina će i u budućnosti biti, samo je pitanje koliko će one iznositi”, upozorava poznati bh. analitičar.

Usklađivanje sa stopom inflacije

“Četvrto, mirovine se svake godine usklađuju s razinom inflacije i rastom ekonomije. To je nešto što je zakonski definirano i točno je navedeno koliko se mogu mirovine usklađivati – ni manje, ni više od toga, osim ako ekonomija toliko značajno raste, pa se onda može raditi i izvanredno usklađivanje. Ovaj segment ne ovisi o volji ili želji jednih ili drugih. Kada bi nekih slučajem imali inflaciju kao u Argentini, recimo da cijene toliko podivljaju i da inflacija bude na godišnjoj razini 100 posto, mirovine bi se automatski uskladile zbog toga 50 posto. Dakle, ako bi netko imao mirovinu 600 KM, odjednom bi imao 900 KM. Znači li to da taj umirovljenik bolje živi? Naravno da ne, iako ima „veću“ mirovinu za 300 KM. Razlog je što je nominalna mirovina povećana, ali realna nije. Realna je ono što je stvarna mirovina i što s njom možemo kupiti”.

Broj radnika ne raste dovoljnom brzinom

“Peto, mirovine se isplaćuju iz trenutno prikupljenih doprinosa radnika. Kod nas broj radnika ne raste dovoljno brzo u Federaciji BiH, da bi se kroz veće i masovnije zapošljavanje se prikupilo više doprinosa koje bi pomogle za unaprjeđenje standarda umirovljenika. U studenom 2019. godine smo imali 536.779 radnika, da bi u ožujku 2024. godine imali 542.715, što je razlika od 5.936 radnika”, izračunao je Hadžić.

Potrebna hitna reforma poreznog sustava 

“Šesto, postojeći porezni sustav ne omogućava veće i masovnije zapošljavanje i tu smo sada u velikom problemu. Imamo previsoke stope doprinosa, posebno za MIO/PIO, kako bi se prikupilo što više novca za postojeće i nove umirovljenike, a s druge strane zbog previsokih doprinosa, sadašnjim radnicima ostaje manje novca koji dobiju kao plaću. Zbog tih manjih plaća, radnici traže veće plaće, a kada se one povećaju, povećaju se i cijene proizvoda, posebno u zadnje vrijeme usluga, što opet smanjuje i standard radnika i umirovljenika. Ovo je posebno sada pojačano zbog iseljavanja i nedostatka radne snage, zbog čega sve brže i brže rastu plaće radnika i u bruto i neto iznosu, povećava se naplata doprinosa MIO/PIO po radniku, ali rastu i cijene. Jedini i hitni način jeste reforma poreznog sustava, koju zagovaram preko osam godina i stotine (ako ne i tisuće) komentara i prijedloga sam dao na ovu temu. Rast plaća, rast cijena, sve što vidimo da se svakodnevno događa, netko mora platiti, a to smo mi građani”, tvrdi on.

“Finalno, sve što budemo duže čekali, kasnije je bolnije i teže. Prvi put sam ovo izjavio u siječnju 2022. godine kada sam najavio „rekordne prihode“ u proračunima, enorman priljev novca zbog inflacije i da ćemo napraviti ogromnu grešku ako ne budemo na vrijeme proveli reformu poreznog sustava. Nažalost, politika je to smatrala populizmom u to vrijeme, isto kao i godinu dana kasnije kada nisu privremeno ukinuli akcize. U ekonomiji je, najbitnije, pored pravih odluka i mjera, vrijeme kada se nešto donosi, a naš sat je izgleda uvijek pogrešno navijen”, zaključuje makroekonomist Faruk Hadžić. 

Izvor:Hercegovina.info

spot_img