Aktualne vremenske prilike pogoduju usjevima u selima Semberije i Majevice, posebice kada se govori o pšenici kao strateškoj žitarici. Tamošnji poljoprivrednici očekuju dobre prinose sa značajnim kvalitetom, ali ih jedino zabrinjava otkupna cijena.
Semberska sela predstavljaju najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini, a usjevi na poljoprivrednim zemljištima su u solidnom stanju. Od svih njih najviše se ističe pšenica, koja ujedno predstavlja i najveću stratešku žitaricu, piše klix.
“Pšenica je završila fazu cvjetanja, a sada je u tijeku nalijevanje u zrno. Na svu sreću, ove godine nismo zabilježili prisutnost štetočina, nedavno smo radili tretman i faktički se nalazimo na kraju posla. Sada čekamo žetvu, nadamo se dobrim i kvalitetnim prinosima, u želji da će nadolazeće vremenske prilike biti pogodne”, kazao je za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i Majevice.
Semberske ratare najviše brine otkupna cijena pšenice, a koja još uvijek nije formirana.
“Iako smo imali određene oscilacije s temperaturama, možemo reći kako smo vrlo zadovoljni, jer godina zasad ide svojim tijekom. Naša su očekivanja kako će ona biti znatno bolja u odnosu na prošlu, koja je bila jedna od najlošijih”, dodaje Bakajlić.
Kada je riječ o kukuruzu, pod njime će se naći između 20 i 30 tisuća hektara obradive površine. Do danas je zasijano okvirno 80 posto, dok će se ostatak naći na brdovitim površinama u sljedećem razdoblju.
“Posao nismo u cijelosti uspjeli završiti zbog nedostatka vlage, ali sada su se vremenske prigode promijenile i sve ćemo odraditi u kratkom vremenskom razdoblju. Određenih problema smo imali s kukuruzom, odnosno zasadima koji su ranije zasijani, jer su pretrpjeli šok zbog vremenskih prilika. Na svu sreću sve se uspjelo oporaviti i sad nam slijedii tretiranje protiv korova”, navodi Bakajlić.
Poljoprivrednici u području Semberije i Majevice trenutno se suočavaju s problemom neredovne isplate podsticaja.
“U Republici Srpskoj nam za podsticaje duguju skoro 80 milijuna KM iz prošle godine. Najveća dugovanja se odnose na kapitalne investicije. Tijekom idućeg tjedna ćemo najvjerojatinije organizirati sastanak kako bismo vidjeli što se događa. Ljude treba stimulirati i zadržati ih u proizvodnji”, ističe Bakajlić.
Kao i u ostalim dijelovima BiH, u Semberiji sve veći broj poljoprivrednika odustaje od proizvodnje. U 2015. godini je bilo registrirano 12.500 poljoprivrednih proizvođača, a danas ih je ostalo svega tri tisuće.
Izvor:Večernji list.ba
