15.8 C
Travnik
Subota, 18 svibnja, 2024
NaslovnicaBiHPrihodi viši za čak 398 miliona KM: Država kupi kajmak, a narodu...

Prihodi viši za čak 398 miliona KM: Država kupi kajmak, a narodu mrvice

Državni budžet limitiran je političkim odlukama, pa najveći dio kolača uzimaju entiteti – FBiH 1,56 milijardi, a RS 878 miliona KM

U prva četiri mjeseca ove godine Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prikupila je 3,6 milijardi KM prihoda od indirektnih poreza, koji su za čak 398 miliona KM ili 12,42 posto viši u odnosu na isti period prošle godine. Samo u aprilu prihodi su iznosili 972 miliona KM.

Samo grabi

Na osnovu povrata PDV-a privredi je vraćen 691 milion, dok su država, entiteti i Distrikt Brčko dobili 2,91 milijardu, odnosno 422 miliona KM više nego u prva četiri mjeseca 2023. godine.

Budžet države limitiran je političkim odlukama, pa najveći dio kolača uzimaju entiteti – FBiH 1,56 milijardi, a RS 878 miliona, dok je Distriktu Brčko uplaćeno 88 miliona KM. Prihod FBiH za prva četiri mjeseca ove godine viši je za 18,3 posto, a RS za 21,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, vanjski dug FBiH povećan je za 18,3, a RS za 24,43 posto.

Po osnovu posebne cestarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta, FBiH je dobila dodatna 70,3 miliona, a RS 46,5 miliona KM.

– Proizvodnja stagnira, izvoz pada, BDP nije rastao, pa su rekordni prihodi rezultat inflacije, rasta broja turista, te izdašnih uplata i potrošnje bh. dijaspore u BiH – kaže profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Muharem Karamujić.

Nema pomaka

Na pitanje gdje nestaju stotine miliona KM viška prihoda ako puteve gradimo kreditima, a građani ne vide posebne pomake, odgovor nemaju ni ekonomski stručnjaci.

– Imamo različite nivoe vlasti – općine, kantone, entitete, državu, niko nije odgovoran nikome, a među sobom ne pričaju. Fiskalna politika se ne može voditi bez sistemskog pristupa. Loša mašina će potrošiti puno goriva, a ubrzati nećete – navodi Karamujić.

Ceste gradimo kreditima

Ni deset puta veći prihodi ne bi rezultirali vidljivijim napretkom u državi u kojoj se oni uglavnom rasporede na rast potrošnje, plaća, kupovinu limuzina, te luksuz u institucijama, dok ceste gradimo kreditima.

– Bez dijaspore mi bismo davno bili gladni, jer godinama trošimo više nego što zaradimo. Zapošljava se, kupuju se glasovi na svim nivoima, a za to možemo kriviti samo sebe. Politika se ponaša racionalno, našim parama kupuje svoje glasove – ističe profesor Muharem Karamujić.

Izvor: Avaz

spot_img