23.9 C
Travnik
Utorak, 21 svibnja, 2024
NaslovnicaZanimljivostiLjutite se, to je ponekad dobro za uspjeh

Ljutite se, to je ponekad dobro za uspjeh

Ljutnja ponekad može da nam pomogne da ostvarimo planirano, može podstaći ljude da prevaziđu prepreke, iako su rezultati najbolji kada ljudi imaju na umu dugoročne ciljeve.

I dan koji je lijepo počeo može da vas iznenadi ako čujete ili vidite nešto uznemirujuće. Kao i kada vodite miran razgovor o važnom pitanju i iznenada se rasplačete. Ovi trenuci mogu učiniti da ljudi osjete da su van kontrole, a zbog emocija mogu da se osjećaju loše ili da im bude neprijatno.

Da li bi bijes i njegove prateće transformacije mogle da pomognu ljudima da budu bolji u situacijama koje uključuju prepreke ili izazove?

U studiji koja je obuhvatila oko 1.000 ispitanika uočeno je da su ljudi koji su ljuti prije završavali svoje zadatke. Prema istraživanjima, ljudi koji su se prvi naljutili bili su uspješniji od ostalih učesnika u studijama i uopšte u životnim zadacima.

Ljuti ljudi su duže držali pažnju i bolje su se snalazili u verbalnom rješavanju problema.

Takođe su postigli bolje rezultate u izazovnoj video-igrici i veća je vjerovatnoća da će potpisati peticiju za zaustavljanje povećanja školarine. Takođe smo razmotrili slučaj iz stvarnog svijeta gledajući podatke ankete prikupljene od 989 ljudi tokom opštih izbora u SAD 2016. i 2020. godine. Otkrili smo da je bijes zbog mogućnosti da protivnički kandidat pobijedi natjerao ljude da glasaju na izborima.

Studije pokazuju da je bijes pomogao u postizanju izazovnih ciljeva. Kada ciljevi nisu bili izazovni, ljutnja nije poboljšala rezultate. Na primjer, kada su učesnici morali da rješavaju lake zagonetke sa riječima ili da igraju jednostavnu video-igricu koja uključuje samo jedan skok, učesnici koji su bili ljuti nisu prošli ništa bolje od drugih.

Kako ljutnja utiče na naš život?

Ovdje priča postaje komplikovanija. Ovo ne znači da svi treba da se razbjesne da bi postigli svoje ciljeve. Ali bijes očigledno može biti od koristi u prevazilaženju prepreka.

Dio izazova sa učenjem iz naših emocija je to što one nisu usmjerene – to jest, ne guraju nas nužno ka određenoj vrsti akcije da bismo riješili situaciju. Obavili smo naše eksperimentalne studije tako da imaju jasan cilj sa samo jednom uključenom radnjom ili izborom (kao što je ustrajati ili odustati). Život je obično mnogo komplikovaniji, a ljudi imaju mnogo radnji na izboru.

Neke od ovih opcija mogu imati ozbiljne negativne posljedice.

Ljutnja može navesti ljude da rade stvari koje radije ne bi radili, a ne odgovaraju njihovim dugoročnim ciljevima.

Ljutnjom do cilja

U svađi sa romantičnim partnerom, ako je dugoročni cilj da se poboljša veza, ljutnja može da motiviše odgovarajuće naredne korake, uključujući izražavanje potreba, rad na kompromisu i slušanje. Ali ako je cilj koji pokreće da se dokažete ko je u pravu u svađi, može se govoriti glasnije, ignorisati perspektiva partnera i ponašati se agresivno. Treba odvojiti trenutak da se provjere trenutni i dugoročni ciljevi što može pomoći u sprečavanju štetnih reakcija i bolje podsticati.

Negativne emocije nisu loše. One su važni pokazatelji da se dešavaju značajni događaji. Dakle, slijedeći put kada se to dogodi, ne treba ih potiskivati jer su važni pokazatelji da se dešavaju značajne stvari.

„Ljutnja nije prijatna, ali može pomoći da se prevladaju prepreke i izazovni ciljevi i zato je ne bi trebalo pokušavati potisnuti niti ignorisati“, navela je Heder Lenč, profesorka psihologije.

U naučnom časopisu Ameriken sajens, profesorka Lenč ističe da je ljutnja signal da je osoba naišla na izazov dok pokušava da ostvari neki cilj.

„Kad se naljutite, trebalo bi se „zaustaviti, orijentisati se na ono što se događa i razmotriti najbolji način da odgovorite kako biste postigli svoj cilj“, rekla je profesorka.

„Na primjer, radite na važnom projektu, ali kompjuter se stalno ‘gasi’. Bijes bi vas mogao podstaći da uređaj odnesete na popravku ili da ga razbijete o pod. Obje radnje uklanjaju prepreku, ali samo prva omogućava da se ostvari cilj“, objašnjava Lenč.

Profesorka tvrdi da ovo ne znači da čovjek treba da se namjerno razbijesni kako bi postigao cilj, pošto može doći do ozbiljnih negativnih posljedica, ali i da se ljutnja, kad je čovjek osjeti, ne treba potiskivati, već se može usmjeriti u rješavanje izazova i prepreka.

Izvor: Nezavisne

spot_img