18.7 C
Travnik
Srijeda, 22 svibnja, 2024
NaslovnicaSvijetUspon švedskih superbogataša

Uspon švedskih superbogataša

ŠVEDSKA ima globalnu reputaciju zagovornika visokih poreza i socijalne jednakosti, ali je postala europsko žarište superbogataša. Na otoku Lidingö velike crvene i žute drvene vile s prozorima od poda do stropa stoje na stjenovitim liticama. Manje od pola sata vožnje od centra Stockholma, ovo je jedna od najbogatijih četvrti u Švedskoj.

Poduzetnik Konrad Bergström pali svjetlo u svom vinskom podrumu kako bi pokazao 3000 boca koje ondje drži. “Francuski Bordeaux, to je ono što volim”, kaže Konrad uz blistavi osmijeh. Kuća ima vanjski bazen, teretanu presvučenu kožom sobova i noćni klub s velikim metalnim pisoarom.

“Imam puno prijatelja iz svijeta glazbe, tako da dosta sviramo”, objašnjava Bergström za BBC. Obogatio se poduzetništvom, među ostalim posjeduje kompaniju za proizvodnju slušalica i zvučnika, a ovaj je dom jedan od četiri njegova posjeda u Švedskoj i Španjolskoj.

Ovakav stil života nije nimalo neobičan za uspješnog poduzetnika, ali iznenađuje koliko se ljudi obogatilo poput Bergströma u Švedskoj, zemlji s globalnom reputacijom sklonosti ljevičarskim politikama. Iako je trenutno na vlasti desničarska koalicija, nacijom su veći dio prošlog stoljeća upravljale vlade predvođene socijaldemokratima, izabrane na temelju obećanja da će razviti gospodarstvo na pravedan način, s porezima koji financiraju snažnu državu blagostanja.

Procvat superbogataša

Ali Švedska je iskusila procvat superbogataša u posljednja tri desetljeća.

Godine 1996. bilo je samo 28 ljudi s imovinom vrjednijom od milijardu kruna (oko 91 milijun dolara), prema listi koju je objavio nekadašnji švedski poslovni časopis Veckans Affärer. Većina ih je dolazila iz obitelji koje su bile bogate generacijama.

Do 2021. postajala su 542 “milijardera u krunama”, prema sličnoj analizi dnevnih novina Aftonbladet, a zajedno su posjedovali bogatstvo vrijedno 70 posto švedskog BDP-a. S tek nešto više od 10 milijuna stanovnika, Švedska također ima jedan od najvećih svjetskih udjela “dolarskih milijardera” po glavi stanovnika. Forbes je na svoju listu bogataša za 2024. uvrstio 43 Šveđana koji posjeduju imovinu vrijednu najmanje milijardu dolara.

To su otprilike četiri na milijun ljudi, u usporedbi s oko dva na milijun u Sjedinjenim Američkim Državama (koje imaju 813 milijardera – najviše od svih zemalja – ali i 342 milijuna stanovnika).

“Ovo se dogodilo pomalo prikriveno, odnosno moglo se primijetiti tek nakon što se dogodilo”, kaže Andreas Cervenka, novinar u Aftonbladetu i autor knjige Greedy Sweden, u kojoj istražuje uspon švedskih superbogataša. “Ali u Stockholmu možete vlastitim očima vidjeti bogatstvo i kontrast između superbogatih ljudi u nekim dijelovima Stockholma i prilično siromašnih ljudi u drugim dijelovima.”

Tehnološka scena

Jedan od razloga uspona novih superbogataša je tehnološka scena u Švedskoj. Zemlja ima reputaciju Silicijske doline Europe jer je u posljednja dva desetljeća imala više od 40 takozvanih start-upova jednoroga – tvrtki vrijednih više od milijardu dolara.

U Švedskoj su osnovani Skype i Spotify, kao i tvrtke za računalne igre King i Mojang. Novije globalne priče o uspjehu uključuju financijski tehnološki start-up Tink, koji je tijekom pandemije za oko dvije milijarde dolara kupila Visa, zdravstvenu tvrtku Kry i tvrtku za električne romobile Voi.

U Epicentru – zajedničkom uredskom i društvenom prostoru s golemim staklenim atrijem – poduzetnik-veteran Ola Ahlvarsson smatra da su temelji ovog uspjeha postavljeni 90-ih godina. Kaže da je porezna olakšica na kućna računala u Švedskoj “povezala građane i poduzetnike mnogo brže nego u drugim zemljama”.

I sam je suosnivač više kompanija i također ukazuje na snažnu “kulturu suradnje” na start-up sceni, pri čemu uspješni poduzetnici često postaju uzori i ulagači u sljedeću generaciju tehnoloških kompanija.

Veličina Švedske također je čini popularnim testnim tržištem. “Ako želite vidjeti funkcionira li to na većem tržištu, možete – uz ograničene troškove i bez previše rizika za svoj brend ili cijenu dionica – isprobati neke stvari ovdje”, kaže Ahlvarsson za BBC.

Monetarna politika

Ali Cervenka tvrdi da postoji još jedan narativ koji zaslužuje više pozornosti – monetarna politika za koju kaže da je pomogla transformirati zemlju u raj za superbogataše. Švedska je imala vrlo niske kamatne stope od ranih 2010-ih do prije nekoliko godina. Zbog toga je bilo jeftino posuđivati novac, pa su Šveđani s obiljem gotovine rado ulagali u nekretnine ili nova tehnološka poduzeća, od kojih je mnogima zbog toga porasla vrijednost.

“Jedan od glavnih čimbenika koji su doveli do ovog ogromnog porasta broja milijardera je to što već nekoliko godina imamo prilično jaku inflaciju”, kaže Cervenka.

Iako se najviše zarade u Švedskoj oporezuju s više od 50 posto – što je jedna od najviših stopa u Europi – on tvrdi da su uzastopne ljevičarske i desničarske vlade prilagodile neke poreze tako da favoriziraju bogate.

Država je u 2000-ima ukinula porez na bogatstvo i nasljedstvo, a porezne stope na novac zarađen od dionica i isplate dioničarima puno su niže od poreza na plaće. Stopa poreza na dobit također je pala s oko 30% u 90-ima na oko 20% – nešto niže od europskog prosjeka. “Ne morate se iseliti iz Švedske ako ste danas milijarder. Zapravo se neki milijarderi sele u Švedsku”, kaže Cervenka.

Konrad Bergström s Lidingöa slaže se da Švedska ima vrlo povoljan porezni sustav za poduzetnike. Međutim, kaže da njegovo bogatstvo ima pozitivan učinak jer njegove tvrtke i domovi koje posjeduje pružaju posao drugima. “Imamo dadilju, vrtlara i čistačice. Dakle, otvaramo radna mjesta. Stoga ne bismo trebali zaboraviti da zapravo gradimo društvo.”

Bergström ističe da bogati švedski poduzetnici i investitori također sve više reinvestiraju svoj novac u takozvana impact start-up poduzeća, koja su usmjerena na poboljšanje društva ili okoliša.

“To je svojevrsni paradoks”

Možda i najistaknutiji ulagač u zemlji je Niklas Adalberth, koji je suosnivač financijske platforme Klarna. Godine 2017. s vlastitih 130 milijuna dolara pokrenuo je Zakladu Norrsken koja podupire impact tvrtke i ulaže u njih.

“Nemam navike milijardera u smislu posjedovanja jahte ili privatnog zrakoplova ili bilo čega sličnog. Ovo je moj recept za sreću”, kaže Adalberth.

Međutim, neki tvrde da Švedskoj nedostaje nijansirana javna rasprava o bogatstvu milijardera. Nedavno istraživanje Sveučilišta Örebro zaključilo je da je medijska slika švedskih milijardera pretežno pozitivna i sugeriralo da se njihovo bogatstvo rijetko objašnjava u kontekstu promijenjene ekonomske politike u zemlji. “Sve dok se superbogataši smatraju utjelovljenjem ideala neoliberalne ere, kao što su naporan rad, preuzimanje rizika i poduzetnički stav, nejednakost koja stoji iza toga ne dovodi se u pitanje”, kaže medijski istraživač Axel Vikström.

Cervenka dodaje da rasprave o oporezivanju superbogataša nisu tako izražene u Švedskoj kao što su u mnogim drugim zapadnim zemljama, poput SAD-a. “To je svojevrsni paradoks. Čovjek bi pomislio da će, s obzirom na našu percepciju socijalističke zemlje, upravo ovo biti najvažnije. Mislim da to ima veze s činjenicom da smo preuzeli mentalitet ‘pobjednik uzima sve’. Dakle, ako odigrate svoje poteze kako treba, možete postati milijarder. I to je prilično značajan pomak u švedskom mentalitetu”, kaže Cervenka.

Popis bogataša Švedske također otkriva da je nacionalno bogatstvo i dalje uglavnom koncentrirano u rukama bijelih muškaraca, unatoč velikoj imigrantskoj populaciji u zemlji i desetljećima politike koja zagovara rodnu ravnopravnost.

“Da, ovo je mjesto gdje ljudi mogu stvoriti novac, stvoriti novo bogatstvo, ali još uvijek je vrlo zatvoreno i dvostruki standardi su prilično visoki u pogledu toga tko dobiva financije”, kaže Lola Akinmade, nigerijsko-švedska spisateljica i poduzetnica. “Švedska je nevjerojatna zemlja koja je vodeća po mnogo čemu, ali još uvijek ima mnogo ljudi isključenih iz sustava”.

Izvor: Index

spot_img