23.9 C
Travnik
Utorak, 21 svibnja, 2024
NaslovnicaBiHZaduženost BiH 12,9 milijardi KM, ali daleko ispod granice EU-a

Zaduženost BiH 12,9 milijardi KM, ali daleko ispod granice EU-a

Unatoč krhkosti bosanskohercegovačkog gospodarstva i prevelikoj izloženosti na vanjske poremećaje, u jednom vidu fiskalnog sustava ipak se možemo pohvaliti dobrim pokazateljima.

Stanje javnog duga države, koji uključuje vanjski i unutarnji, daleko je ispod granice koju je utvrdila i Europska unija kroz Maastrichtski kriterij, a prema kojemu opći državni dug ne smije biti veći od 60% BDP-a.

Iznosi zaduženosti

Naime, uvidom o nedavno objavljene podatke Ministarstva financija i riznice, stanje na kraju četvrtog tromjesečja 2023. godine daje povoda za optimizam i ocjenu kako BiH, unatoč oslanjanju na vanjske kreditore za realizaciju brojnih infrastrukturnih projekata, nije odveć zadužena zemlja jer je udio javnog duga u BDP-u 26,73 posto. Pritom je vidljivo kako niz godina udio vanjskog duga u BDP-u zapravo pada, i to s 24,33%, koliko je iznosio u 2021. godini, na 18,41% na kraju protekle godine.

Kada je riječ o iznosima javne zaduženosti Bosne i Hercegovine, na kraju četvrtog tromjesečja 2023. godine ukupan javni dug bio je 12 milijardi i 951 milijun maraka, a što je ipak rast u odnosu na prvo tromjesečje 2023., kada je bio na razini od 12 milijardi i 742 milijuna maraka. No, to je ipak manje u odnosu na 2022. godinu, kada je javni dug bio nešto više od 13 milijardi maraka. Kada se struktura javnog duga, koji, podsjećamo, čine unutarnji i vanjski, usporedi sa stanjem na kraju 2022. godine, vidljivo je kako nam je rastao unutarnji dug, dok je onaj vanjski padao. Tako je unutarnji dug na kraju 2022. godine iznosio 3 milijarde i 206 milijuna maraka, a na kraju protekle godine nešto malo više od 4 milijarde. S druge pak strane, iznos vanjskog duga je na kraju 2022. bio 9 milijardi i 810 milijuna maraka, da bi na kraju 2023. pao na 8 milijardi i 921 milijun maraka. Takvi pokazatelji idu u prilog činjenici da BiH redovito izmiruje svoje obveze kada je riječ o otplati vanjskog zaduženja. Analizirajući strukturu ukupnog javnog duga po administrativnim cjelinama BiH, može se utvrditi kako su entiteti, okvirno, gotovo pa izjednačeni u pogledu iznosa (Federacija 6 milijardi i 601 milijun, a Republika Srpska 6 milijardi i 244 milijuna maraka), Distrikt Brčko zadužen je 45,30 milijuna maraka, a institucije BiH 60,23 milijuna maraka.

Usporedbom udjela javnog duga u BDP-u sa zemljama Europske unije dolazimo do nekih zanimljivih zaključaka. Kako je nedavno objavio Forbes, a pozivajući se na podatke Eurostata, statističkog ureda Europske unije, krajem 2023. najniži omjer državnog duga prema BDP-u zabilježen je u Estoniji (19,6 posto), Bugarskoj (23,1 posto), Luksemburgu (25,7 posto), Danskoj (29,3 posto), Švedskoj (31,2 posto) i Litvi (38,3 posto). Odnosno, BiH se, kada gledamo omjer javnog duga i BDP-a, nalazi u skupini sa zemljama kao što su Luksemburg i Danska, no “kvaka” je što su ekonomije spomenutih država svjetlosnim godinama ispred BiH kada govorimo o bruto domaćem proizvodu i izdržljivosti te je nemoguće praviti usporedbu takvog tipa. A životni standard bio je i tema nedavnog izvješća Svjetske banke koja je upozorila kako se Bosna i Hercegovina još uvijek suočava s izazovima jer, u pogledu kumulativnog realnog BDP-a, zaostaje za zemljama u okruženju, a životni standard otprilike je na razini trećine prosjeka EU-a. U izvješću se naglašava i hitnost dubinskih strukturnih reformi u cilju jačanja rasta i napretka prema potpuno funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji i članstvu u EU.

Nastavak rasta

Ipak, postoje i pozitivni pomaci, pa je tako naglašeno kako je BiH u prethodna dva desetljeća značajno napredovala u razvoju, što se osobito ogleda u dosezanju statusa zemlje višeg srednjeg dohotka i dobivanju statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji (EU). Međutim, za nastavak takve putanje rasta Bosni i Hercegovini trebaju ekonomske i energetske strukturne reforme, kao i bolja koordinacija svih razina vlasti u BiH. Usko vezano uz to polje je i potreba jačanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva putem digitalizacije javne uprave i smanjenja administrativnih prepreka za snažnije investicijske procese.

Izvor: vecernji

spot_img