4.5 C
Travnik
Nedjelja, 1 prosinca, 2024
NaslovnicaBiHKaznama do 30 tisuća KM želi se stati na kraj "divljanju" cijena

Kaznama do 30 tisuća KM želi se stati na kraj “divljanju” cijena

Pravne osobe koje se ne budu pridržavale mjera neposredne kontrole cijena od sada će plaćati kazne i do 30 tisuća maraka, što je znatno više u odnosu na dosadašnje stanje zbog kojega smo često imali situaciju u kojoj se procesi nadzora cijena nisu uvijek učinkovito mogli primjenjivati. Drugim riječima, represija nije bila dovoljno izražena. Naime, zakon o izmjenama Zakona o kontroli cijena, koji je usvojen na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, donosi izmjene koje rješavaju problem niskih kazni te uvodi novi “cjenik” za sve one koji se ne budu pridržavali mjera kontrole cijena.

Što donose izmjene
Odredbom članka 1. ovog zakona vrši se izmjena članka 14. Zakona o kontroli cijena tako da se mijenja visina kazni u slučaju kada se pravna osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao fizička osoba, ne pridržava propisanih mjera neposredne kontrole cijena. Predloženim izmjenama za prekršaj iz članka 14. Zakona o kontroli cijena pravna osoba trebala bi plaćati 6000 KM umjesto dosadašnjih 1000 KM, a gornja granica, umjesto dosadašnjih 10.000 KM, iznosila bi 30.000 KM. Odgovorna osoba u pravnoj osobi bi, umjesto dosadašnjih 250 KM, trebala platiti 1000 KM, a gornja granica bi, umjesto 2500 KM, iznosila 3000 KM. Donja granica za fizičku osobu bi, umjesto dosadašnjih 500 KM, iznosila 1000 KM, a gornja 2000 KM. Odredbom članka 2. ovog zakona izmijenjen je članak 17. Zakona o kontroli cijena, odnosno povećan je početni iznos novčanih kazni za prekršaj koji izvrši pravna osoba u slučaju ako ne utvrdi pravila ili se ne pridržava pravila o formiranju cijena i ako se ne pridržava istaknute cijene na proizvodu, kao i ako u određenom roku ne dostavi obavijest o promjeni cijena i marži. Predložena donja granica za navedeni prekršaj je 3000 KM, a gornja granica 30.000 KM. Također, povećan je i početni iznos kazni za odgovornu osobu i za fizičku osobu, a gornja granica za odgovornu osobu u pravnoj osobi i za fizičku osobu nije izmijenjena jer je u Zakonu o kontroli cijena koji je na snazi gornja granica za iste ili slične prekršaje usuglašena s kaznenim odredbama Zakona o unutarnjoj trgovini i Zakona o prekršajima.

Kada je riječ o razlozima donošenja novog zakonskog rješenja, srž je u činjenici da je posljednja izmjena Zakona o kontroli cijena bila još 2008. godine te je zbog inflatornih kretanja značajno umanjen preventivni i represivni učinak postojećih propisanih kazni za prekršitelje. Zakonom o kontroli cijena uređuju se odnosi u kontroli cijena proizvoda i usluga na jedinstvenom tržištu Federacije i utvrđuju prava i obveze nadležnih tijela Federacije, županija, gradova i općina u vršenju kontrole cijena. Člankom 2. i 3. Zakona o kontroli cijena propisano je da gospodarska društva, druge pravne i fizičke osobe formiraju cijene proizvoda usluga slobodno prema uvjetima tržišta, osim za proizvode i usluge za koje je posebnim propisom utvrđen drugačiji način formiranja cijena, a pod kontrolom cijena podrazumijevaju se aktivnosti na praćenju i analiziranju kretanja cijena pojedinih proizvoda i usluga na domaćem i svjetskom tržištu i njihov utjecaj na stabilnost tržišta i cijena, kao i životni standard stanovništva.

Kontrola
Također se pod kontrolom podrazumijeva i predlaganje mjera ekonomske politike za održavanje stabilnosti tržišta i cijena; analiziranje djelovanja mjera ekonomske politike na razinu cijena, odnosno cijena i opskrbljenost tržišta; predlaganje mjera neposredne kontrole cijena u slučajevima nastanka poremećaja u proizvodnji… Mjere neposredne kontrole cijena koje su propisane Zakonom o kontroli cijena, ističu predlagači, od iznimne su važnosti za funkcioniranje države, posebno u vrijeme elementarnih nepogoda, nestašice dobara za potrebe gospodarstva i opskrbljivanje stanovništva, poremećaja u globalnim lancima opskrbe, proglašenja stanja nesreće (pandemije) itd. Novi zakon, prema svemu sudeći, želi stati na kraj situaciji u kojoj visine kazni nisu djelovale preventivno, a što je za posljedicu imalo scenarij u kojem je bilo isplativije platiti kaznu nego vratiti razinu cijene određenog proizvoda.

Izvor: Vecernji

spot_img