22.5 C
Travnik
Subota, 15 lipnja, 2024
NaslovnicaBiHBh. agrar spao na jeftine proizvode

Bh. agrar spao na jeftine proizvode

BANJALUKA, SARAJEVO – Glavnina poljoprivredne proizvodnje u BiH usmjerena je na primarne proizvode niske vrijednosti, kao što su, recimo, kukuruz i krompir.

To je jedan u nizu problema u bh. agraru, detektovanih u Analizi trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2023. godinu, dokumentu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

“BiH nema jasnu konkurentnu prednost osim u tri podsektora i to: mljekarskom, voćarskom i povrtarskom”, istaknuto je u ovoj analizi.

Štaviše, istaknuto je da u poljoprivrednoj djelatnosti dominiraju mala gazdinstva (oko 2,5 ha) sa usitnjenim zemljištem (šest do osam parcela).

“Ta gazdinstva najvećim dijelom proizvode za vlastite potrebe ili samo djelimično viškove za prodaju, što uzrokuje nisku produktivnost, niske prihode, male količine, upitan kvalitet i konzistentnost tržišne proizvodnje. Kod proizvođača i prerađivača postoji nedostatak poznavanja i razumijevanja standarda kvaliteta, te ograničen pristup i korištenje inovacijskih i modernih tehnologija u poljoprivrednoj i prerađivačkoj praksi”, istaknuto je u analizi.

Pojednostavljeno, dok, recimo, iz Italije uvozimo skupe sireve, mi izvozimo mlijeko, te na taj način trošimo puno, a zarađujemo malo novca. Najbolje to pokazuju cifre.

“Vrijednost deficita u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom je u 2023. godini dostigla 3,5 milijardi KM, što je i najveća zabilježena vrijednost u posljednjih pet godina. Deficit od 3,5 milijardi KM i pokrivenost uvoza izvozom od 23 odsto ukazuje na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom”, upozoreno je u ovoj analizi.

Štaviše, bh. izvoz stagnira, dok uvoz raste i dostigao je vrijednost od 4,5 milijardi KM u 2023. godini.

“Struktura poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji se uvoze, ali i izvoze iz BiH na inostrano tržište nije se znatno promijenila ni 2023. godine. Na strani uvoza uglavnom su zastupljeni gotovi proizvodi poput vode, cigareta, piva, zatim primarni proizvodi poput pšenice, svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa, šećera za rafinisanje, suncokretovog sjemena i dr.”, istaknuto je u analizi.

Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi koji su najzastupljeniji u uvozu u 2023. godini su goveđe meso (svježe ili rashlađeno), čija je vrijednost uvoza iznosila 150 miliona KM, a potom vode (uključujući mineralne  i gazirane) sa vrijednošću uvoza od 130 miliona KM. Uvoz pšenice iznosio je 104 miliona KM.

Brojke pokazuju i da ogromne svote našeg novca na godišnjem nivou odlaze u bogate evropske zemlje.

“Ukupna vrijednost uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Evropske unije na tržište BiH je dostigla vrijednost od 2,5 milijardi KM, te je zabilježila rast od devet odsto”, navodi se u analizi.

Predstavnici poljoprivrednika kažu da im upravo prekomjerni uvoz izaziva najveće glavobolje. Oni traže uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje koje bi poljoprivrednicima omogućile da plasiraju ono što proizvedu.

“U pojedinim sektorima, kao što je meso, mi proizvedemo svega 25 do 30 odsto potreba BiH, ali imali smo godinama situaciju da imamo tržišne viškove žive stoke koju ne možemo plasirati, te su poljoprivrednici bili prisiljeni da je daju ispod svih normalnih cijena. To je ključni problem. Nije problem ni savremenost poljoprivredne proizvodnje, ni mehanizacija. Imamo mi sasvim dovoljno kapaciteta, ali nesigurno tržište udaljava poljoprivrednike od proizvodnje osnovnih životnih namirnica”, rekao je za “Nezavisne novine” Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

Izvor: Nezavisne

spot_img