12 C
Travnik
Nedjelja, 14 travnja, 2024
NaslovnicaBiznisIznenadit će vas gdje je najveća nejednakost u raspodjeli bogatstva u Evropi,...

Iznenadit će vas gdje je najveća nejednakost u raspodjeli bogatstva u Evropi, evo kako stoji BiH

Nejednakost u bogatstvu je veoma očigledna širom svijeta, što se odnosi i na Evropu. Naime, 10 posto najbogatijih u Evropi posjeduje 67 posto bogatstva dok ostali posjeduju samo 1,2 posto bogatstva.

Nivo neravnomjerne raspodjele bogatstva se razlikuje od države do države, što je navedeno i u prošlogodišnjem izvještaju banaka Credit Suisse i UBS. Bogatstvo se definiše kao vrijednost finansijske i druge imovine, kao što su nekretnine, s tim da je od te vrijednosti oduzet iznos dugovanja.

Nejednaka distribucija bogatstva se mjeri Džinijevim (Ginijevim) koeficijentom. Što je ovaj koeficijent veći, to je veća nejednakost u distribuciji bogatstva, dok 0 predstavlja potpunu jednakost u distribuciji bogatstva.

Među 36 evropskih zemalja u kojima je 2022. izmjerena (ne)jednakost u distribuciji bogatstva, Džinijev koeficijent se kretao u rasponu od 50,8 u Slovačkoj do 87,4 u Švedskoj. U Bosni i Hercegovini je ovaj koeficijent iznosio 69,0, što znači da spada među zemlje s nešto ravnomjernijom raspodjelom bogatstva. Samo su Crna Gora (68,0) i Slovenija (64,4) od država u regiji čiji je Džini koeficijent manji od onog u Bosni i Hercegovini.

Nejednakost u distribuciji bogatstva je prilično velika u skoro svim nordijskim državama – izuzetak je samo Island. Najveću nejednakost u distribuciji bogatstva među četiri velike zemlje Evropske unije ima Njemačka (77,2), a slijede je Francuska (70,3), Španija (68,3) i Italija (67,8).

U Švedskoj, kao državi s najvećom nejednakošću u distribuciji bogatstva u Evropi, 10 posto najbogatijih je posjedovalo 74,4 posto bogatstva. Time je Švedska bila zemlja u kojoj je 10 posto najbogatijih posjedovalo najviše bogatstva u odnosu na 10 najbogatijih u svakoj ostaloj evropskoj državi.

Zašto je Švedska prva pod nejednakoj raspodjeli bogatstva

Mnogima je iznenađujuće to da je u nordijskim državama toliko velika nejednaka raspodjela bogatstva. Međutim, kako je napomenula dr. Lisa Pelling iz štokholmske organizacije Arena Ide, porezni sistem je najzaslužniji zašto je to tako.

“U posljednjih nekoliko decenija ukinuli smo brojne poreze na bogatstvo. U Švedskoj trenutno ne postoji porez na bogatstvo, ne postoji porez na naslijeđe, poklone i imovinu”, ukazala je Pelling.

Smatra da švedske kompanije koje posluju širom svijeta, a koje su imale koristi od investicija finansiranih novcem poreskih obveznika, ne vraćaju taj novac građanima.

“Osim toga, imamo veoma niske poreze na kompanije. To znači da postoji mnogo mogućnosti da se bogati još više obogate”, konstatovala je Pelling.

Sistem socijalne zaštite

Pelling je podjestila da je Švedska i dalje jedna od najravnopravnijih država svijeta u ostalim aspektima. To se odnosi na dobar sistem socijalne zaštite. Međutim, privatne ustanove socijalne zaštite se finansiraju iz budžeta, što vlasnike tih ustanova čini veoma bogatima.

Faktori u nejednakoj raspodjeli bogatstva

Jedan od osnovnih faktora u nejednakoj raspodjeli bogatstva širom Evrope jeste stopa posjedovanja nekretnina za život. Naime, primjetno je da je u državama s većom razinom vlasništva nad ovim nekretninama manja nejednakost u raspodjeli bogatstva. Osim posjedovanja nekretnina, (ne)jednakost u raspodjeli bogatstva se izražava i u (ne)mogućnosti uplaćivanja dobrovoljne penzije i životnog osiguranja, piše Euronews.

Izvor: klix

spot_img