12 C
Travnik
Nedjelja, 14 travnja, 2024
NaslovnicaBiHDomaći ekonomisti ne slažu se sa prognozama MMF-a za BiH

Domaći ekonomisti ne slažu se sa prognozama MMF-a za BiH

BANJALUKA, SARAJEVO – Prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da je potrebno smanjiti javnu potrošnju treba uzeti sa rezervom, jer plate i javna potrošnja podstiču agregatnu tražnju koja je osnov investicija, smatraju domaći ekonomisti.

Podsjećamo, Alina Iancu, šefica MMF-a u BiH, nedavno je izjavila da je potrebno smanjiti javnu potrošnju, da su protiv bilo kakvih ad hok povećanja minimalnih plata te savjetuju da se sva dalja povećanja dobro procijene.

“MMF upozorava na rastuću opasnost od budžetskog deficita i preveliku javnu potrošnju koji mogu ugroziti održivi razvoj u BiH”, navela je ona, između ostalog.

Ekonomista Saša Stevanović kaže za “Nezavisne novine” da sa pažnjom treba pratiti preporuke međunarodnih kreditora i njihove izjave.

“Neke od njihovih izjava su značajan kontrarni indikator. Ono što izjave upravo treba raditi suprotno ili u početku djelimično suprotno. Ukoliko analiziramo neke ranije izjave i preporuke, kada smo ih poslušali, imali smo jedan rezultat, a kada nismo, imali smo drugi rezultat. Ako uporedimo ta dva rezultata, treba da se odlučimo za onaj koji je bolji. Moje iskustvo i, ako bih mogao dati preporuku, jeste da poruke treba razumjeti, na njima se zahvaliti i uraditi ono što je dobro, a za početak hajde da imamo suprotan stav, hajde da se takmičimo u ideji boljeg ekonomskog rasta.

Imamo istraživački papir MMF-a koji ukazuje da plate ne utiču na inflaciju. A onda imamo izjavu da plata utiče na inflaciju. To je jedan od primjera. Na koji način, recimo, nivo plata utiče na komplikacije u lancima snabdijevanja, na kraju vidite ekonomske sisteme koji stimulišu rast plata, stimulišu rast privatne i javne potrošnje. Onda na kraju možete postaviti pitanje vještačkoj inteligenciji da analizira našu ekonomiju i šta je to što je dobro uraditi”, istakao je Stevanović.

Dodao je da plata i javna potrošnja podstiču agregatnu tražnju koja je osnov investicija.

“Zamislimo sada da imamo investiciju i da od te investicije ne možemo da prodamo ništa. To je loša investicija. Država kao država je loš investitor i to je tačno. Prinos na kapital je nizak, ali da li je on za državu bitan ili je bitno kolika je bruto dodata vrijednost ekonomije. Šta ukoliko javna preduzeća stvaraju veću bruto dodatu vrijednost po zaposlenom nego ukupna privreda i više nego privatna preduzeća. Ukoliko želimo veću ekonomiju, treba nam veća bruto dodata vrijednost. Ja sam uvijek da radimo ono što brojevi ukazuju, oni trenutno ukazuju na to da je najbolja mjera stimulisanje privatne i javne potrošnje. Naravno da je pitanje deficita izraženo, ali je to i kod drugih slučaj”, kazao je on.

Dodaje da je njegov prijedlog da ne pravimo fiskalni deficit kada dva ekonomska sistema SAD i Kine ne budu pravili deficit.

“Ta dva sistema zaslužna su za gotovo polovinu svjetske ekonomije, tačnije 40%. Investicije treba stimulisati, one se stimulišu tako, ukoliko imamo platežno sposobnu tražnju, a platežno sposobna tražnja zavisi od dohotka, a dohodak zavisi od penzija i plata, a penzije, one su kod nas javna potrošnja. Mi imamo značajno iskustvo u smanjenju javne potrošnje, to je period, čini mi se, od 2010. godine i mjera štednje. Te preporuke smo dobili, onda smo dobili kao rezultat 20.000 radnih mjesta manje. Teška je mjera stimulisanja privatne i javne potrošnje, ali je mnogo lakša nego štednja, a posljedice imamo u podacima Zavoda za statistiku. Da, ako stvaramo deficit, stvaramo ga da održimo privatnu i javnu potrošnju. To treba da bude do nivoa produktivnosti, ali prvo treba postaviti pitanje da li je početna raspodjela bila dobra”, istakao je Stevanović.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da je MMF poznat kao međunarodna finansijska institucija koja ima konzervativan pristup u pogledu politike uslovljavanja.

“Oni to rade u želji da osiguraju naplatu odobrenih kredita, što se često kosi sa razvojnim interesima zemlje koja se zadužuje kod njih. U slučaju konkretnih preporuka treba imati u vidu da povećanje minimalnih zarada ne mora imati negativan efekat na budžetski deficit ukoliko se uvede kroz set poreskih reformi koje imaju budžetski neutralan efekat. Naime, rast minimalne zarade vodiće rastu potrošnje, što će rezultirati rastom javnih prihoda dovoljnim da nadoknade gubitak nastao smanjenjem doprinosa. Zato povećanje minimalne zarade, uz ovaj set poreskih reformi, nije problematično sa stanovišta stabilnosti javnih finansija”, naglasio je Mlinarević.

Izvor: Nezavisne

spot_img