3.5 C
Travnik
Srijeda, 17 travnja, 2024
NaslovnicaBiHU BiH porodiljsko odsustvo traje godinu dana, kako je u drugim zemljama?

U BiH porodiljsko odsustvo traje godinu dana, kako je u drugim zemljama?

Nakon, ali i prije poroda majka ima pravo na porodiljsko odsustvo, ali da li znate kako je regulisano zakonom kod nas, a kako u drugim zemljama?

Trajanje porodiljskog odsustva

U Bosni i Hercegovini, prema zakonima o radu u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, tokom trudnoće, porođaja i njege djeteta žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od godinu dana bez prekida, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete u trajanju od 18 mjeseci bez prekida.

Na temelju nalaza ovlaštenog ljekara, žena može započeti porodiljsko odsustvo 45 dana prije porođaja, a obavezno 28 dana prije porođaja.

Za vrijeme porodiljskog odsustva, koje traje 12, odnosno 18 mjeseci, porodilja prima punu platu, koju poslodavcu nadoknađuje Fond za dječju zaštitu. Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da odsustvo nakon isteka 60 dana od dana rođenja djeteta, umjesto majke nastavi da koristi zaposleni otac djeteta.

U Srbiji ukupno trajanje porodiljskog odsustva iznosi 12 mjeseci, od čega se prva tri mjeseca od porođaja vode kao porodiljsko odsustvo, dok se preostalih devet mjeseci tretira kao pravo na njegu djeteta. Žena koja je zaposlena ima pravo da porodiljsko odsustvo započne najranije 45 dana, a obavezno 28 dana prije porođaja.

Dakle, od datuma otvaranja porodiljskog odsustvo do vraćanja na posao ne smije da prođe više od 12 mjeseci. Za treće i svako naredno dijete porodiljsko odsustvo traje 24 mjeseca. U periodu odsustvovanja sa rada zaposleni ima pravo na naknadu zarade u skladu sa zakonom. Takođe, otac djeteta može da koristi pravo na porodiljsko odsustvo i u slučaju kad majka napusti dijete, umre ili je iz drugih opravdanih razloga spriječena da koristi to pravo. Ovo pravo otac djeteta ima i u slučaju kada majka nije u radnom odnosu.

U Hrvatskoj porodiljsko odsustvo zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno majka, koristi 28 dana, a najranije 45 dana prije dana očekivanog poroda,  a to traje do navršenih šest mjeseci djetetovog života, od čega obavezni dio porodiljskog odsustva obuhvata period od 28 dana prije dana očekivanog poroda do 70 dana nakon rođenja djeteta.

Dodatno porodiljsko odsustvo obuhvata period od proteka obaveznog dijela porodiljskog do navršenih šest mjeseci djetetovog života. Tokom korištenja ovog odsustva korisnik ima pravo na naknadu plate u iznosu od 100 odsto od osnovice za naknadu plate utvrđene prema propisima obaveznog zdravstvenog osiguranja (bez limita).

U Njemačkoj zakonsko pravo pokriva ukupno 14 sedmica, od kojih šest prije poroda te osam sedmica nakon poroda.

U slučaju prijevremenog poroda, poroda carskim rezom, ako majka nosi blizance ili više djece u jednoj trudnoći, te ako je dijete rođeno s poteškoćama, porodiljsko odsustvo se možete produžiti na 12 sedmica, a za to vrijeme majka dobija cijelu platu. Kako bi povećali natalitet, Njemačka je uvela zakon po kojem majke i očevi mogu uzeti do 14 mjeseci porodiljskog odsustva, a za to vrijeme imaju pravo na dvije trećine plate. Visina roditeljske novčane naknade izračunava se prema iznosu neto plate. T

akođe, nezaposleni roditelji u Njemačkoj imaju pravo na naknadu od 300 evra za vrijeme porodiljskog. Nakon ovog odsustva može se uzeti roditeljsko odsustvo, koje može trajati sve dok dijete ne navrši tri godine.

U Austriji roditelj, obično majka, može uzeti maksimalno 30 mjeseci porodiljskog dopusta, a nakon toga dodatnih šest mjeseci može uzeti drugi roditelj. Dužina porodiljskog odsustva regulisana je zakonom i to tako što su obavezna dva mjeseca prije porođaja i dva mjeseca nakon porođaja za majku. Ako je žena imala carski rez, onda se razdoblje nakon porođaja produžava na 12 sedmica. Tokom tog perioda majka od države dobija naknadu u visini svoje plate. Nakon tog vremena roditelji se odlučuju za pojedinu vrstu i dužinu porodiljskog, a najčešće od 15 ili 20 mjeseci. U skladu sa dužinom porodiljskog odsustva dobija se i novac, kako je propisano zakonom.

U Švedskoj roditelji imaju 16 mjeseci ili 480 dana plaćenog porodiljskog odsustva, od čega 60 dana nakon rođenja bebe ostaju kod kuće, a ostalih 420 dana mogu rasporediti do djetetove osme godine života. U periodu tih 16 mjeseci dobijaju 80 odsto plate, a neki i 90 odsto, a tu razliku od 10 odsto obično nadoplaćuju firme, ali za samo prva dva mjeseca. Porodiljska naknada zavisi od visine plate i iznosi oko 80 odsto plate s limitom, a to je otprilike koliko iznosi i prosječna plata. Bitno je znati da od tih 480 dana minimalno 60 dana mora uzeti drugi roditelj. Ta dva mjeseca su neprenosiva, što znači da propadaju ako ih ne uzme drugi roditelj.

U Švajcarskoj zakon zahtijeva da žena ostane kod kuće najmanje osam sedmica nakon porođaja, dok dužina plaćenog porodiljskog odsustva zavisi od radnog ugovora i dužine radnog staža kod poslodavca. U prosjeku, iznosi 84 dana ili manje od tri mjeseca. Što je duže žena zaposlena u firmi, duže joj je i plaćeno porodiljsko odsustvo. U najgorem slučaju se može dogoditi da žena tokom tog vremena uopšte ne dobija platu i to, na primjer, ako poslodavac nema osiguranje za majčinstvo, a žena još ne radi u firmi punih godinu dana ili ako prije porođaja zbog tegoba tri sedmice ili duže nije mogla dolaziti na posao.

Norveška se može pohvaliti jednim od najdužih porodiljskih odsustva na svijetu, pa tako kod njih postoji izbor između 46 sedmica, taj period je 100 odsto plaćen ili 56 sedmica, 80 odsto plaćeno porodiljsko odsustvo. Trideset šest sedmica je rezervisano za majke, a deset za oca (plus dvije sedmice za vrijeme rođenja), a ostatak se dijeli. Tako Norvežani mogu birati između dvije opcije: da 49 sedmica primaju punu platu ili 59 sedmica 80 odsto svojih primanja.

U Kanadi žene imaju godinu dana porodiljskog odsustva, a bez obzira na to da li je riječ o prvom ili petom djetetu, od 52 sedmice, 17 je rezervisano samo za majku, a ostalih 35 roditelji mogu podijeliti između sebe kako im odgovara. Kada je u pitanju plata, zagarantovano je maksimalno 60 odsto od prosječne plate. S obzirom na to da su troškovi vrtića u toj zemlji veliki, kako navode, nerijetko su oni veći od primanja, pa se žene odlučuju ostati kod kuće do polaska djece u školu.

U Americi porodiljsko odsustvo nije propisano zakonom, a “Family and Medical Leave Act” (FMLA) omogućava do 12 sedmica neplaćenog odsustva zbog rođenja djeteta. Male firme do 50 radnika izuzete su iz sistema FMLA, što znači da tek majke u firmama s više od 50 zaposlenih imaju pravo na 12 sedmica porodiljskog.

Izvor: nezavisne

spot_img