3.3 C
Travnik
Srijeda, 17 travnja, 2024
NaslovnicaZanimljivostiZnate li da i bubreg može doživjeti infarkt

Znate li da i bubreg može doživjeti infarkt

Infarkt bubrega je rijedak medicinski događaj koji se javlja kada krvna opskrba dijela bubrega bude prekinuta

Infarkt bubrega, iako puno manje poznat od srčanog ili moždanog udara, predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji zahtijeva hitno prepoznavanje i liječenje. Ovaj rijedak, ali potencijalno koban događaj nastaje kada se dotok krvi u bubrežno tkivo naglo prekine ili smanji, što može rezultirati trajnim oštećenjem organa. Povodom Svjetskog dana bubrega koji se svake godine obilježava drugog četvrtka u ožujku razgovarali smo s doc. dr. sc. prim. Ljiljanom Fodor, internisticom sa subspecijalizacijom nefrologa/hipertenziologa iz Poliklinike Medikol, koja nam je objasnila više o prepoznavanju simptoma i promptnom djelovanju u slučaju sumnje na infarkt bubrega.

Foto: Medikol

Što uzrokuje infarkt bubrega?

Bubrezi, iako važni organi za filtriranje krvi i regulaciju tjelesnih tekućina, obično nisu prvi na listi kada govorimo o zdravlju kardiovaskularnog sustava. No bubrezi također mogu biti meta infarkta. Za razliku od srca i mozga, infarkt bubrega je rijedak, ali ozbiljan događaj koji može nastati kada dotok krvi u bubrege bude ozbiljno narušen ili prekinut.

Infarkt bubrega može biti uzrokovan različitim faktorima, uključujući:

  • Tromboza bubrežne arterije: Blokada protoka krvi kroz bubrežnu arteriju zbog stvaranja tromba.
  • Embolija: Prijenos krvnog ugruška iz drugih dijelova tijela koji blokira bubrežnu arteriju.
  • Ateroskleroza: Nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje dovode do suženja ili blokade bubrežnih arterija.
  • Vaskulitis: Upala krvnih žila koja može utjecati na oštećenje bubrežnih arterija.
  • Fibromuskularna displazija: Rijetki poremećaji arterija koji povećavaju rizik od infarkta bubrega.
  • Bubrežne bolesti: Određene bolesti ili stanja koje povećavaju osjetljivost bubrega na oštećenje krvnih žila.
  • Hipertenzija: Visoki krvni tlak koji može oštetiti krvne žile u bubrezima, uključujući mogućnost infarkta.
  • Ostali vaskularni problemi: Različite vaskularne komplikacije koje mogu utjecati na protok krvi prema bubrezima.

Simptomi infarkta bubrega mogu uključivati ​​jaku bol u donjem dijelu leđa, mučninu, povraćanje, povišeni krvni tlak i druge simptome slične onima uzrokovanim bubrežnim kamencima. Liječenje će ovisiti o uzroku i ozbiljnosti infarkta.

Stenoza i okluzija bubrežnih arterija

Stenoza bubrežnih arterija smanjuje protok krvi kroz jednu ili obje glavne bubrežne arterije ili njihove ogranke. Okluzija bubrežne arterije je potpuna blokada protoka krvi kroz jednu ili obje glavne bubrežne arterije ili njihove grane. Uzroci ovih stanja obično su tromboembolija, ateroskleroza ili fibromuskularna displazija.

Simptomi akutne okluzije mogu uključivati ​​bolove u slabinama i trbuhu, vrućicu, mučninu, povraćanje i hematuriju (krv u mokraći). Kronična stenoza može dovesti do teško kontrolirane hipertenzije i kroničnog zatajenja bubrega.

Dijagnoza se postavlja pomoću slikovnih metoda kao što su ultrazvuk, color doppler bubrežnih arterija i angiografija. Liječenje može uključivati ​​antikoagulanse, trombolizu, kirurške zahvate ili perkutane intervencije kao što su angioplastika i stentiranje. Dijagnostički postupci za infarkt bubrega obuhvaćaju niz različitih metoda kako bi se postavila precizna dijagnoza i odabrao optimalni tretman. Uobičajene metode uključuju ultrazvuk (UZV) i color doppler bubrežnih krvnih žila, koje omogućuju vizualizaciju strukture i protoka krvi u bubrežnim arterijama. Ove metode su često prve koje se koriste zbog svoje dostupnosti, neinvazivnosti i sigurnosti.

Međutim, u nekim slučajevima, dodatne informacije mogu biti potrebne radi preciznije dijagnoze. To može uključivati ​​provođenje angiografije, CT angiografije ili digitalne suptrakcijske angiografije. Ove napredne slikovne tehnike pružaju detaljnije informacije o anatomiji bubrežnih arterija i protoku krvi, ali zahtijevaju primjenu kontrastnog sredstva putem intravenske infuzije. Važno je napomenuti da ovo kontrastno sredstvo može biti nefrotoksično i dodatno oštetiti bubrežnu funkciju, stoga je važna uloga nefrologa u procjeni rizika i koristi ovih postupaka. Magnetska renalna angiografija (MRA) je još jedna metoda koja se može koristiti za procjenu bubrežnih arterija.

Kada druge pretrage ne pruže jasne rezultate ili postoji izražena klinička sumnja, može se razmotriti renalna angiografija. Ovo invazivno ispitivanje uključuje umetanje katetera kroz krvne žile i primjenu kontrastnog sredstva izravno u bubrežne arterije radi detaljnog prikaza protoka krvi i eventualnih prepreka.

Uz dijagnostičke metode, važno je procijeniti i druge čimbenike kao što su elektrokardiogram (EKG) i ehokardiografija radi identifikacije mogućih srčanih problema koji mogu biti povezani s tromboembolijom. Osim toga, pretrage krvi i urina se obavljaju radi utvrđivanja eventualnih komplikacija kao što su povišeni kreatinin, ureja ili kalij, te prisutnost mikrohematurije ili proteinurije.

Postupak liječenja

Liječenje infarkta bubrega ovisi o uzroku i ozbiljnosti stanja. U slučaju akutne okluzije bubrežne arterije, primjenjuju se antikoagulanti, trombolitici i kirurške ili kateterske embolektomije. Rana intervencija može poboljšati funkciju bubrega, ali potpuni oporavak je rijedak, posebno zbog mogućih komplikacija poput ateroskleroze krvnih žila srca ili koronarnih arterija. Nadalje, antikoagulantno liječenje se obično nastavlja nekoliko mjeseci kako bi se spriječili recidivi tromboembolija.

Pitanje o potrebi kirurškog zahvata za uspostavljanje žilne prohodnosti često ovisi o specifičnim karakteristikama bolesti i individualnim okolnostima pacijenta. Kirurški zahvati se obično razmatraju ako postoji neuspjeh farmakoterapije ili prisutnost komplikacija, ali se mora uzeti u obzir i rizik operacije, posebno kod bolesnika s teškim zatajenjem bubrega.

U konačnici, detaljna dijagnoza i pravovremeno liječenje ključni su za sprječavanje daljnjih komplikacija infarkta bubrega. U sklopu nefrološke ambulante Poliklinike Medikol možete obaviti preventivne preglede urotrakta, odnosno bubrega, mokraćnog mjehura i prostate, tzv. screening preglede. Uz to, nefrološka ambulanta bavi se praćenjem i liječenjem kroničnih bubrežnih bolesti, kroničnih urinarnih infekcija, otkrivanjem sekundarnih uzroka bubrežnih kamenaca nakon metaboličke obrade, kao i kompletnom obradom sekundarnih uzroka arterijske hipertenzije. Od slikovnih metoda,u dijagnostici se služimo ultrazvukom, color dopplerom, kao i MR i MSCT dijagnostikom urotrakta.

Često zaboravljamo kako bubrezi igraju veliku ulogu u zdravlju našeg tijela pa su prevencija kroničnih bolesti, pravilna prehrana i redovni pregledi najvažniji koraci za pravilan rad bubrega.

Sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Medikol.

Izvor: Vecernji

spot_img