20.2 C
Travnik
Ponedjeljak, 24 lipnja, 2024
NaslovnicaBiHZnate li šta je inteligencija i koliko u Bosni i Hercegovini ima...

Znate li šta je inteligencija i koliko u Bosni i Hercegovini ima natprosječno inteligentnih

Dragana Čolaković, glasnogovornica Mensa BiH govorila je za Klix.ba o testiranju inteligencije, šta je inteligencija i koji su uslovi da bi neko postao član Mense, otkrila je i koji je najveći izmjereni IQ u Bosni i Hercegovini.

Čolaković je pojasnila da bi neko postao član Mense on mora na testu ostvariti rezultat koji potiže dva ili manje od dva posto populacije.

“Mensa Bosne i Hercegovine vrši testiranja inteligencije uz pomoć standardizovanih testova inteligencije, Advanced Progressive Matrices Set II (APM II) test, koji su verifikovani od strane Mense International. Da bi neko postao član Mense mora ostvariti rezultat na spomenutom testu koji postiže dva posto ili manje od dva posto populacije, odnosno rezultat viši od onog koji postiže 98 posto opće/ukupne populacije. Izraženo u brojkama, minimalni ostvareni rezultat mora biti 133 ili više po Bineovoj, odnosno 148 i više po Katelovoj skali”, kaže Čolaković.

Čolaković pojašnjava da je inteligencija sporan psihološki pojam i da se zbog obilja definicija ne može se izdvojiti samo jedna koja je univerzalno prihvaćena, ali se naučnici slažu da je to sposobnost učenja iz iskustva, prilagođavanja na nove situacije, razumijevanje i korišćenje apstraktnih pojmova, kao i korišćenje stečenih znanja za snalaženje u okolini.

“Naučnici se također slažu oko još jedne stvari, inteligencija je potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. Urođeni intelektualni potencijal je samo dio potrebnih preduslova da bi osoba ostvarila društveno priznat uspjeh. Klasičan problem sa mladim visoko inteligentnim ljudima nastaje kad uvide da zadatke mogu rješavati daleko brže od svoje prosječne okoline. Rijetki bistri ljudi razviju ozbiljne radne navike, dok većina počne da improvizuje. Tako umjesto upornosti i marljivosti koje su ključne za uspjeh, postanu traljaviji od prosjeka. Kao što talentovan sportista nikad ne postaje veliki bez godina ozbiljnog treninga, tako ni visoko inteligentna osoba nikad ne ostvari svoj potencijal bez ozbiljnog rada”, pojašnjava Čolaković.

Navodi da su članovi Mense osobe koje dolaze iz svih životnih sfera, različitih interesovanja, profesija, obrazovnih profila, starosne dobi.

“Jedina sličnost je visok IQ i procesi razmišljanja. Pojedinci sa visokim IQ-om imaju procese razmišljanja koji ih razlikuju od onih pojedinaca sa prosječnim IQ-om, ili pak i obrazovanih pojedinaca sa prosječnim IQ-om. Ti procesi razmišljanja im omogućuju da sagledaju širi kontekst i veliku sliku problema ili situacije, da predvide kako određeni postupci mogu uticati na ishod, imaju sposobnost brzog, kritičkog i analitičkog razmišljanja, sposobnost uočavanja povezanosti elemenata određenog problema, brzog usvajanja novih znanja i vještina”, kaže Čolaković.

Ističe da se testovi inteligencije temelje na pažljivo odabranim zadacima koji mjere različite aspekte kognitivnih sposobnosti pojedinca.

“Ti zadaci uključuju verbalne, matematičke, logičke, prostorne i druge vrste zadataka kako bi se dobila cjelovita slika o inteligenciji osobe. Pri izradi testova uzimaju se u obzir psihometrijski principi poput pouzdanosti i validnosti kako bi se osigurala njihova tačnost i relevantnost u procjeni inteligencije. Također, testovi se redovno standardizuju na velikim uzorcima populacije kako bi se osigurala njihova adekvatnost i uporedivost rezultata među različitim pojedincima”, navodi Čolaković.

Kaže kako testovi sposobnosti nisu pravljeni prema profilu ličnosti ekstroverta i introverta. Oni se fokusiraju na procjenu specifičnih kognitivnih ili akademskih sposobnosti pojedinca, poput verbalne, matematičke ili logičke inteligencije, a ne na njihovu ekstrovertnost ili introvertnost. Međutim, neki testovi ličnosti, fokusiraju se na dimenzije ličnosti poput ekstroverzije i introverzije, ali oni se ne koriste za mjerenje sposobnosti ili inteligencije.

“Mensa Bosne i Hercegovine vrši testiranja isključivo urođene, logičke inteligencije. Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi nemaju nikakve veze sa općim znanjem, kulturom i sl. U potpunosti su zasnovani na grafičkim elementima kako bi objektivno mjerili urođenu (često se naziva i logička) inteligenciju. Test je visoko zasićen faktorom opće inteligencije (g-faktor)”, kaže Čolaković.

Pojašnjava da je visoka inteligencija je individualna stvar i to kako će ona uticati na život osobe zavisi od samog pojedinca, kao i okruženja u kojem živi i radi.

“Kao i sve druge karakteristike, tako i visoku inteligenciju ne trebamo i ne možemo posmatrati kao izdvojenu osobinu. Svaki pojedinac ima čitav niz karakteristika, osobina, interesovanja, želja, sposobnosti, razvijenih i ostvarenih potencijala i talenata koji ga čine jedinstvenom individuom. Naši izbori životnih puteva i rad i trud koji uložimo u svoj lični razvoj uveliko utiču na konačan ishod, tj. na naš način života”, kaže Čolaković.

Navodi da se članstvo Mense BiH obnavlja na godišnjem nivou, tako da broj članova varira između 300 i 500.

“Ukupan broj osoba koje su zadovoljile uslov za učlanjenje u Mensu BiH, uzimajući u obzir statistiku koju vodimo od 2016. godine zaključno sa testiranjima iz aprila 2023. godine, jeste 606. Kada tumačimo testove mi uglavnom koristimo Katelovu skalu koja utvrđuje IQ od 148 (2%), 152 (1,5%) i 156> (1%) što naše članove svrstava u svega dva posto ukupne populacije koja ima potencijal da ostvari ovaj rezultat. Samimi tim, najveći izmjereni IQ u Bosni i Hercegovini jeste 156 koji osobu svrstava u jedan posto populacije koja ima potencijal da ostvari takav rezultat”, otkrila nam je Čolaković.

Na kraju, Čolaković napominje da jednom kada se položi test, rezultat vrijedi do kraja života. Svakome je dozvoljeno da tri puta u toku života izađe na Mensin test inteligencije, s tim što minimalan razmak između dva testiranja mora biti minimalno 12 mjeseci. Mensa BiH ne testira osobe mlađe od 17 godina starosti. Rezultati testa poznati su samo kandidatu i psihologu Mense.

Izvor: Klix

spot_img