6.6 C
Travnik
Nedjelja, 25 veljače, 2024
NaslovnicaBiHRespiratorne infekcije: kada se pacijent liječi sam, kome antibiotik, tko mora vaditi...

Respiratorne infekcije: kada se pacijent liječi sam, kome antibiotik, tko mora vaditi krv?

Sezona je respiratornih infekcija kod kojih, zbog prilično sličnih simptoma, nije jednostavno prepoznati kada je njihov uzročnik virus, a kad bakterija. Obiteljski liječnici slijede postupak razrađen u tri koraka

U jeku smo sezone respiratornih infekcija kod kojih, zbog prilično sličnih simptoma, nije jednostavno prepoznati kada je njihov uzročnik virus, a kad bakterija. Sve se dodatno usložnjava činjenicom da se uz običnu virozu za nekoliko dana može javiti i bakterijska infekcija u organizmu. Kao što smo skloni svaku iole jaču hunjavicu nerijetko zvati “gripom”, tako i dalje nerijetko antibiotik smatramo obaveznim kod svake povišene temperature. No što kaže medicina i kada će liječnik pacijentu s respiratornim smetnjama propisati kućno liječenje, kada antibiotik, a kada ga poslati na vađenje krvi?

Opći simptomi poput curenja nosa, suhog kašlja, boli u zglobovima i mišićima te prateće povišene tjelesne temperature u većini slučajeva ukazuju na virusnu infekciju, čak i u 90 posto slučajeva, iskustvo je obiteljske liječnice dr. Vikice Krolo. Opisala nam je tri koraka kojima se služi u dijagnosticiranju i liječenju pacijenata s respiratornim infekcijama.

Nakon pandemije na tržište su došli 3 u 1 testovi koji s visokom pouzdanošću pokazuju je li riječ o gripi, COVID-19 ili respiratornom sincicijskom virusu (RSV) pa liječnici od pacijenta očekuju da se, ako je moguće, prvo njime testiraju, umjesto da idu na zavode za javno zdravstvo i čekaju rezultat. Ako im je taj test pozitivan, preporuka liječnika je kućno liječenje standardnom terapijom za virusne respiratorne infekcije koja uključuje antipiretike s puno tekućine. To je prvi korak.Ako su simptomi jači, odnosno ako je test negativan, valja poduzeti drugi korak. Pacijent će k liječniku na pregled, a temeljem pregleda liječnik će odlučiti treba li poduzeti i treći korak, odnosno pacijenta poslati na vađenje krvi u laboratorij ili mu može sam propisati terapiju.

– Pregledom grla može se vidjeti je li posrijedi bakterijska ili virusna upala. Kod virusne upale grlo je najčešće blijedoružičasto s točkicama gore na nepcu, dok je kod bakterijske upale grlo žarkocrveno, u pojedinim slučajevima čak se može vidjeti i gnojno grlo – opisuje ova iskusna liječnica. Pregled uključuje i slušanje pacijentova disanja uz pomoć slušalica i tako je moguće dokučiti je li posrijedi bronhitis, upala pluća ili pleuralni izljev (nenormalno nakupljanje tekućine u području između dva sloja tanke membrane koja prekriva pluća).

– Navedena stanja mogu se čuti preko slušalica, ali ne može se znati je li njihov uzročnik virusni ili bakterijski. Tada je potrebno pacijenta uputiti na vađenje krvi u laboratorij kako bismo to jasno vidjeli iz krvne slike – govori dr. Krolo. Napominje da stupnjevi bolesti idu od bronhitisa koji se smatra blažim, ali koji može biti i alergijski ili astmatični, do upala pluća, koje su teža razina.

Može se krvna slika tražiti odmah, ona će reći jačinu upale, koliko je visok CRP i po leukocitima je li upala virusna ili bakterijska, ali to bi masovno vađenje krvi u velikom broju slučajeva bilo nepotrebno. Ambulante to ne rade, već je to protokol u bolnicama.

– Većina virusnih infekcija prolazi za sedam dana. Petero pacijenata otišlo je od mene jer im nisam dala Sumamed kad su oni to htjeli – govori dr. Krolo dodajući kako pacijenti nekad uzmu Sumamed nakon nekoliko dana viroze i za tri dana ozdrave pa ishod pripisuju antibiotiku premda bi istekom tog roka ionako ozdravili.

Ipak, treba voditi računa i o tome da se simptomatsko liječenje virusne infekcije može zakomplicirati. – Netko, primjerice, ima bakteriju u sinusima pa ona u virozi ‘živne’ i uzrokuje upalu sinusa. Tada je potreban pregled i pacijent dobije lijek – zaključuje dr. Vikica Krolo.

Izvor: vecernji

spot_img