6.3 C
Travnik
Subota, 24 veljače, 2024
NaslovnicaBiznisItalijanska ekonomija brže raste od njemačke ekonomije iako "ne radi ništa posebno...

Italijanska ekonomija brže raste od njemačke ekonomije iako “ne radi ništa posebno dobro”

Italijanska ekonomija brže raste od njemačke ekonomije koja je donedavno bila industrijski pokretač eurozone.

Prema zvaničnim podacima koji su objavljeni prošle sedmice, italijanska ekonomija je u posljednjem kvartalu 2023. godine porasla za 0,5 posto, dok se njemački rast u navedenom periodu smanjio za 0,2 posto.

Izgledno je da će se ovaj obrazac zadržati i tokom ove godine. Naime, Centralna banka Italije predviđa da će ekonomski rast ove zemlje tokom ove godine iznositi 0,6 posto, dok je Centralna banka Njemačke očekuje da će ekonomski rast ove zemlje iznositi 0,4 posto.

Italijanski ekonomski rast nije velik, ali pokazuje da su pojedine percepcije o evropskoj ekonomiji u suprotnosti sa stvarnošću. Osim toga, ostali ekonomski indikatori za Italiju izgledaju pozitivnije nego što je to bio slučaj ranije.

Premija rizika za italijanski dug je najniža u posljednje dvije godine, a stopa nezaposlenosti je najniža u posljednjih 15 godina (osim tokom jednog mjeseca tokom pandemije koronavirusa). Stopa nezaposlenosti je u decembru iznosila 7,2 posto, dok je prije deset godina iznosila 13 posto.

Analitičari smatraju da Italija ne radi ništa posebno dobro, ali Njemačkoj ide dosta loše. Naime, Njemačka je u problemu zbog toga što se oslanjala na jeftinu rusku energiju i zbog toga što je produbljivala trgovinu s Kinom. Centralna banka Njemačke je upozorila da bi se situacija mogla dodatno pogoršati ako kineske aktivnosti protiv Tajvana uzrokuju nove prekide u trgovinskim odnosima.

Potpredsjednik milanskog Instituta za međunarodne političke studije Franco Bruni je izjavio da je Njemačka kao država koja je na vrhu evropskog proizvodnog lanca posebno ranjiva na značajno usporavanje kineske ekonomije. Skoro osam posto njemačkog izvoza 2020. odnosio se na Kinu. No, u novembru 2023. bio je pet posto, što je za 13 posto manje u odnosu na novembar 2022. S druge strane, 2,6 posto italijanskog izvoza 2022. godine otišlo je u Kinu.

Međutim, šef milanskog Centra za Evropu i globalno upravljanje Antonio Villafranca je napomenuo da se svaka slabost u njemačkoj proizvodnji odražava na Italiju koja je značajno povezana s Njemačkom.

Otkako je pandemijski bum završio, proizvodnja je posvuda u problemima. Ne samo Italija, već cijeli jug Evrope je u posljednjih nekoliko godina imao ogromne koristi od usmjeravanja potrošnje na usluge, posebno na one turističke. Prema podacima firentinskog Centra za turističke studije, oporavak se desio sam od sebe, a kompanije očekuju da će turističke rezervacije biti relativno stabilne u prvom dijelu ove godine.

Pomoć Evropske unije

Još jedna značajna činjenica za Italiju jeste uloga fiskalne politike kao vječne linije rasjeda u eurozoni. Italija je u vrijeme bivšeg premijera Giuseppea Contea u potpunosti iskoristila situaciju koja je nastala pandemijom kako bi investirala više od 100 milijardi za poboljšanje energetske učinkovitosti stambenih jedinica.

To je postigla modelom poznatim kao superbonus. No, aktuelna italijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je na čelu države od oktobra 2022., okončala je primjenu ovog modela, konstatirajući da je riječ o neopravdanoj subvenciji koju su uglavnom koristili dobrostojeći.

Međutim, superbonus ne bi mogao biti moguć bez finansijske pomoći EU. Tom finansijskom pomoći je Italiji osigurano 100 milijardi eura, od čega su 41 milijarda eura nepovratna sredstva. Ova zemlja bi u narednih nekoliko godina trebala dobiti još 90 milijardi eura.

Uprkos tome, italijanski budžetski deficit je narastao na skoro devet posto BDP-a, a tek sada se polako vraća u ravnotežu. Prema procjenama Evropske komisije, ovaj deficit bi ove i sljedeće godine trebao iznositi četiri posto BDP-a. S druge strane, njemački deficit je prošle sedmice usvojenim budžetom ograničen do 0,4 posto BDP-a.

Još neko vrijeme neće biti jasno da li je pretjerana potrošnja Italije u posljednje tri godine poboljšala njenu sposobnost rasta, piše vanjskopolitički magazin Politico.

Izvor: klix

spot_img