Prostore nekadašnje Hrvatske radio televizije Mostar u listopadu 2023. godine Grad Mostar je odlukom gradskog vijeća, dao na korištenje Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača.
Projekt obnove prostorija nekadašnje Hrvatske radio televizije Mostar, u kojem će se emitirati Radio Mostarska panorama, trebao bi započeti ove godine. Točan datum početka radova još nije određen, ali se krenulo s njihovim planiranjem.
Ravnatelj Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače Danijel Vidović i urednica Radio postaje Mostarska panorama Ana-Marija Dedić upoznali su u četvrtak gradonačelnika Maria Kordića i izaslanstvo Gradskog odbora HDZ BiH Mostar na čelu s predsjednikom Markom Novakom o projektu uređenja prostorija i vraćanju radiopostaje u Mostarku.
Inače, ove prostore u listopadu prošle godine Grad Mostar je odlukom Gradskog vijeća, dao na korištenje Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača. Riječ je o prostorima u prizemlju zgrade gdje su nekada bili uredi računovodstvena i marketinga ove televizije te prostorima na 18. katu Radio postaje Mostar i prostori na 19. katu na kojem se nalazio nekadašnji HTV Mostar.
S obzirom da su prostori nakon dugogodišnjeg nekorištenja zapušteni i devastiran potrebna je cjelovita obnova. Sredstva za rekonstrukciju osigurava Grad Mostar.
Kako je za Bljesak.info kazao ravnatelj Kosače, Danijel Vidović, trenutno se očekuje potpisivanje ugovora s Gradom Mostarom o korištenju ovih prostorija, a tek nakon toga pristupit će se izradi projektne dokumentacije kojom će se definirati i cijene odnosno troškovnici obnove prostora.
”Jučer smo obišli prostore i dogovorili se o određenoj dinamici obnove. Plan je da tijekom ove i naredne godine prostore u potpunosti adaptiramo, a paralelno s tim procesima da osmislimo kompletno sadržaj za sve prostore”, kazao je za Bljesak Vidović.
Sredstva iz Proračuna
Za rekonstrukciju prostora, kaže, trenutno postoje određena sredstva u proračunu iz prošle godine.
”U proračunu za 2023. godinu bio je predviđeno 80.000 KM samo za interventnu sanaciju, to se odnosi na sanaciju ravnih krovova i djela otvora na 18. i 19. katu. Treba imati u vidu da je to na vrhu najviše zgrade u Mostaru i tehnički je zahtjevno”, kazao je.
Određena sredstva bit će predviđena i u proračunu za ovu godinu.
”O njemu ćemo više znati kada se usvoji proračun Grada Mostara. S tim drugim sredstvima planira se krenuti s adaptacijom i rekonstrukcijom samih prostorija. Bit će potrebno sanirati i lift koji iz prizemlja ide na 18. i 19. kat.”, objasnio je.
Podružnica Radija Mostarska panorama, nakon prve obnove prostorija, prva će prijeći u Mostarku. Razlog tomu je, kako kaže Vidović, taj što ova postaja trenutno u Kosaču djeluje u neuvjetnim prostorima.
”U prvoj fazi planiramo preseliti Radio Mostarska panorama, a s obzirom da ima i dosta prostora i za druge sadržaje, to ćemo osmisliti u suradnji s nadležnim gradskim službama i sukladno našim djelatnostima. Tamo postoje zaista fantastične mogućnosti za razne kulturne i društvene sadržaje”, kazao je ravnatelj Kosače.
Prema njegovim riječima, u jedna od mogućnosti širenja je i televizijska postaja.
”Kada gledamo djelatnost i ustroj podružnice Panorama postoji mogućnost razvoj i u tom smjeru, ne želimo trčati pred rudu, želimo ići korak po korak i osmisliti jedan kvalitetan i održiv program koji će se moći realizirati u prostorima Mostarke”, istaknuo je.
Prisjetimo se
Hrvatska radiotelevizija Mostar u ovim prostorijama započela je s emitiranjem 19. lipnja 1998. godine. Ova televizijska stanica, sukladno odluci CRA (Regulatorna agencija za komunikacije) o zabrani uporabe nacionalnih imena u javnim elektronskim medijima, od prosinca 2003. godine djelovala je pod imenom Hercegovačka radio-televizija, a program je emitirala do 2011. godine, kada je ugašena.
Osnivačka i vlasnička prava HRT-a, od tri bivše općine s hrvatskom većinom, preuzeo je Grad Mostar, čime je postao osnivač, odnosno vlasnik ovog javnog poduzeća. Uslijed nagomilanih problema u Mostaru, a koje nije moglo riješiti Gradsko vijeće Mostara, u pomoć je stigao posebni izaslanik OHR-a Norbert Winterstein koji donosi odluku da osnivačka i vlasnička prava preuzmu Hercegovačka-neretvanska županija (45 posto), Zapadnohercegovačka (40 posto) i Hercegbosanska (15 posto).
Međutim, to se nikada do kraja nije realiziralo, budući da je jedino Zapadnohercegovačka županija preuzela svoj dio udjela u osnivačkim i vlasničkim pravima, uključujući i 15 posto prava koje je Hercegbosanska županija ustupila ZHŽ-u.
Preuzimanje osnivačkih i vlasničkih prava HRT d.o.o. 2008. godine odbijen je, a Hercegovačka televizija morala je prestati s radom. Nakon što u rebalansu proračuna za 2009. godinu Vlada HNŽ-a na čelu sa Srećkom Borasom nije izdvojila sredstva za medije, medijski djelatnici ostali su bez primanja što je dovelo i do štrajka, a u konačnici i do gašenja, tada jedine TV kuće koja je program emitirala na hrvatskom jeziku.
Izvor: Bljesak