3.7 C
Travnik
Četvrtak, 22 veljače, 2024
NaslovnicaBiznisProizvodnja plodova mora na priobalnim vjetroelektranama može biti 'laka kao povjetarac'

Proizvodnja plodova mora na priobalnim vjetroelektranama može biti ‘laka kao povjetarac’

Osim proizvodnje energije vjetra, države i poduzeća imaju mnogo razloga tražiti druge gospodarske prilike na pučini. Postavljanje plutajućih farmi za stoku i usjeve, kao i uzgoj plodova mora daljnji su primjeri

Na obalama Belgije, Danske, Njemačke i Nizozemske već rade deseci vjetroelektrana koje pomažu Europi da se s fosilnih goriva prebaci na izvore obnovljive energije. 

Neke od tih vjetroelektrana također pomažu Europi učiniti nešto što malo ljudi može zamisliti: uzgajati plodove mora. Ova aktivnost predstavlja obećavajući novi pristup iskorištavanju prirodnih resursa.

Neobičan posao

Nazvana „višenamjenskom”, ova aktivnost uključuje dijeljenje priobalnih prostora i predstavlja veliko odstupanje od uobičajene ideje o ekskluzivnim operativnim pravima. 

„Tradicionalno se većina poslova obavlja odvojeno”, kaže Alex Ziemba, istraživač na Deltaresu, nizozemskom institutu specijaliziranom za vodu i podzemlje. Ako želite vjetroelektranu, stavite je tamo. Ako ljudi žele ići u ribolov, neka idu tamo. Sve to usitnite u lijepi morski prostorni plan i svatko će imati svoje malo područje.”

Ziemba je bio suvoditelj istraživačkog projekta koji je dobio sredstva EU-a kako bi se ispitalo takvo razmišljanje istražujući izglede za dijeljenje priobalnih lokacija, što je korak koji će pomoći utrti put za rješavanje pravnih pitanja o suvlasništvu i za otvaranje novih radnih mjesta. 

„Ključno mjesto za priobalnu vjetroelektranu, s optimalnim uvjetima vjetra i lokacijom, također bi ujedno moglo biti sjajno mjesto za akvakulturu”, rekao je. „Ako se ne kombiniraju, samo je jedna upotreba ovog optimalnog komada mora.”

Pod nazivom UNITED, projekt je završen 31. prosinca 2023. nakon četiri godine. Tijekom projekta, među turbinama triju vjetroelektrana, uzgajale su se dagnje, kamenice i morske alge. 

Dovoljno mjesta za sve

Iako oceani i mora pokrivaju 70 % Zemlje, prostor za komercijalni razvoj u njima daleko je od neograničenog. To je osobito slučaj u Europi, drugom najmanjem kontinentu na svijetu nakon Australije.

„Prostor postaje sve veći problem”, kaže dr. Øivind Bergh, viši znanstvenik na Institutu za istraživanje mora u Norveškoj. Ako pogledate kartu Europe i morskih područja za različite zemlje, dosta zemalja ima vrlo ograničen prostor.”

Osim proizvodnje energije vjetra, zemlje i poduzeća imaju mnogo razloga tražiti druge gospodarske prilike na pučini. Postavljanje plutajućih farmi za stoku i usjeve, kao i uzgoj plodova mora daljnji su primjeri. 

Kada se u obzir uzmu praktični aspekti poput lakog pristupa iz luke, glavne pomorske lokacije za različite industrije često se mogu preklapati, prema Ziembi.

Istraživači na projektu UNITED uzgajali su plodove mora na mrežama obješenima o užad, koje su bile razapete nekoliko metara ispod površine vode kako bi bile zaštićene od snažnih valova. Hrana koja se uzgajala uključivala je plave dagnje i razne vrste morskih algi, ponekad u kombinaciji s obnovom uzgajališta kamenica.

24sata

Dobar rast

Premda nije postojala izravna veza između sustava akvakulture i okolnih vjetroturbina, suživot je predstavljao vrijedno dijeljenje vrhunskog ekonomskog prostora. 

Na nizozemskom testnom poligonu 12 kilometara od obale, mreže su bile dom morskih algi. Belgijska lokacija ugostila je plosnate kamenice kao i morske alge. Dok su njemačke lokacije korištene za uzgoj plavih dagnji i morskih algi.

Mlade dagnje, kamenice i morske alge dodane su u mreže neposredno prije nego što su postavljene. Plodovi mora i mreže zatim su praćeni putem kamera, senzora i povremenih posjeta brodom. 

Dagnjama i kamenicama može biti potrebno i do dvije godine da dostignu tržišnu veličinu, dok se morske alge mogu brati češće.

Rezultirajući prinosi bili su usporedivi s onima u mirnijim priobalnim vodama i daleko od druge infrastrukture, prema Ziembi.

Projekt UNITED prikupljao je i podatke o stopama rasta. To bi trebalo omogućiti istraživačima modeliranje potencijalnih stopa rasta uzgoja dagnji, kamenica i morskih algi većih razmjera u budućim vjetroelektranama.

Otvaranje tržišta

Bergh na Institutu za istraživanje mora sa sjedištem u Bergenu znanstveni je voditelj još jednog istraživačkog projekta kojega financira EU i koji identificira mogućnosti u tom području. 

Dok je projekt UNITED uglavnom uključivao demonstraciju je li kombiniranje vjetroelektrana i akvakulture izvedivo, Berghov projekt više je usredotočen na stvarne morske proizvode. 

Pod nazivom OLAMUR, postavlja sustave za uzgoj dagnji i morskih algi među vjetroturbinama u danskom dijelu Baltičkog mora i njemačkoj zoni Sjevernog mora. 

Inicijativa je započela u siječnju 2023. i trebala bi trajati do kraja 2026. 

Jedna demo lokacija nalazi se u danskom dijelu vjetroelektrane Kriegers Flak u Baltičkom moru. To je jedna od najvećih priobalnih vjetroelektrana u Europi.

Projekt OLAMUR oslanja se na rad ranijih, manjih projekata koji su bili usmjereni na inženjerske izazove postavljanja sustava akvakulture u vjetroelektrane. 

Tim će proučavati stope rasta i prinose dagnji i morskih algi, kao i njihovu kvalitetu. To će uključivati procjenu njihovih profila hranjivih tvari i provjeru štetnih kontaminanata kako bi se osigurala utrživost.

Više od samog sushija

Tržište morske trave je u porastu jer nalazi svoju ulogu u svemu, od ljudske hrane i stočne hrane do ambalaže i lijekova.

Na primjer, uzgoj morskih algi velikih razmjera mogao bi pomoći u čišćenju europske morske vode.

U Baltičkom i Sjevernom moru kao rezultat onečišćenja uzrokovanog otjecanjem nitrata i fosfora iz poljoprivrede nastale su mrtve zone. 

Morske alge hrane se ovim anorganskim nutrijentima, uklanjajući ih tako iz vode.

„Taj višak hranjivih tvari može se pretvoriti iz problema u resurs ako uzgajate morske alge”, kaže Bergh.

Budući da se EU obvezala zaštititi najmanje 30 % svojih mora do 2030., morske alge mogu igrati još veću ulogu smanjenjem onečišćenja od poljoprivrede na mjestima kao što je Baltik. 

Bilo koja industrija može oklijevati oko ideje uvođenja novih aktivnosti u tekuće operacije i povezani rizici se nikada ne mogu potpuno eliminirati, prema Ziembi s projekta UNITED.

Rekao je da tvrtke koje se bave proizvodnjom energije iz vjetra trenutačno nemaju naviku dijeliti svoj prostor, jer su zabrinute da bi druga infrastruktura u tom području mogla oštetiti njihove turbine i, nadalje, poremetiti proizvodnju električne energije.

U slučaju oluje, na primjer, plutača ili parangal mogli bi se osloboditi iz svog sidra i oštetiti turbinu ili uzrokovati njezin prestanak rada tijekom operacije izvlačenja.

„Za njih je neophodno da turbine rade što je češće moguće i da se ništa ne ošteti”, rekao je Ziemba. „No postoje jasne prednosti kombiniranja aktivnosti i neki su operateri oduševljeni zbog mogućnosti da to mogu činiti.”  

Glavne prednosti

Višenamjenski pristup mogao bi biti koristan za sve zainteresirane, prema Berghu. 

S obzirom na to da optimalni priobalni prostor postaje tijesan, domaći postupci izdavanja dozvola često su spori, a EU nastoji povećati proizvodnju obnovljivih izvora energije, inženjerima planirane vjetroelektrane koja uključuje komponentu za zajedničko korištenje moglo bi biti lakše ishoditi dozvole. 

Osim toga, moguće su i neke jasne operativne koristi. 

Na primjer, vjetroelektrane i proizvođači akvakulture mogli bi smanjiti troškove dijeljenjem brodova, kao i senzora koji se koriste na plovilima, plutačama i turbinama za nadzor njihovih postavki.

U konačnici, profitabilnost će odrediti hoće li višenamjenske priobalne lokacije nastajati ne samo na eksperimentalnoj osnovi. 

Tim projekta UNITED već provodi idući projekt u Belgiji, Danskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj kako bi istražio je li akvakultura na vjetroelektranama komercijalno održiva. 

„Ljudi moraju moći zaraditi od toga kako bi to postao posao”, rekao je Ziemba. „U protivnom, ovo se neće pokrenuti samo od sebe.”

Autor Michael Allen

Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.

spot_img