20.7 C
Travnik
Petak, 24 svibnja, 2024
NaslovnicaSvijetLiječnici objasnili: Ovo su simptomi hripavca, tko sve može širiti zarazu, komplikacije

Liječnici objasnili: Ovo su simptomi hripavca, tko sve može širiti zarazu, komplikacije

Kod djece u školskoj dobi može se javiti kašalj, pa i kod odraslih, a bolest može imati i netipične simptome i proći neprepoznata. No i oni bez simptoma su širitelji zaraze, kaže prof. dr. sc. Milivoj Jovančević

Hripavac ili pertussis je akutna visoko zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava, karakterizirana napadajima spazmatičnog kašlja. Uglavnom se javlja kod dojenčadi i male djece. Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim kataralnim simptomima (kao prehlada), zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, ne posumnja na hripavac, pa bolesnik neometano širi bolest, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, piše 24sata.hr

Uzročnik hripavca 

– Uzročnik je Bordetella pertussis, a put prijenosa kapljični; direktni kontakt s izlučevinama mukoznih membrana dišnog sustava oboljele osobe, zrakom (vjerojatno velikim kapljicama) i indirektni put prijenosa kontaminiranim predmetima (vrlo rijetko). Rizik obolijevanja i komplikacija je najveći u novorođenačkoj/dojenačkoj dobi kod necijepljene djece – pojasnili su u HZJZ-u.

– Stvorena imunost kod cijepljenih osoba se vremenom značajno smanji ili nestane, kao i zaštita stečena preboljenjem. Stoga, novorođenčad neće naslijediti pasivnu imunost (antitijela) od majki, osim u slučaju da je majka cijepljena tijekom trudnoće (jednokratno dTap-om u zadnjem tromjesečju). Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma bolesti. Oboljela osoba je izrazito zarazna u ranom kataralnom stadiju bolesti i na početku paroksizmalnog kašlja (prva dva tjedna) – dodali su.

Simptomi hripavca

U HZJZ-u napominju kako ova bolest ima tri stadija pa se o tome razlikuju i simptomi:

1. stadij – rani kataralni simptomi u  trajanju 1 do 2 tjedna

  • Curenje nosa ili začepljen nos i blago povišena temperatura (do 38 °C)
  • Kašalj (kod dojenčadi slabo prisutan)
  • Teško disanje do prestanka disanja-apneja i cijanoza (kod dojenčadi i male djece)

2. stadij – napadaji kašlja (paroksizmi), u trajanju od 2 do 6 tjedana (ili duže)

  • Brzi, snažni i ponavljajući  napadi kašlja u trajanju od 1 do 2 minute, bez udisaja, završavaju dugim visokotonskim, duboko uvučenim udahom (hripanje). Napadaji kašlja su češći tijekom noći.
  • U tijeku i nakon napada kašlja javlja se povraćanje i malaksalost.
  • Stanje se pogoršava kako bolest odmiče.

3. stadij – oporavak, u trajanju oko 2 do 3 tjedna (ljeti kraće nego zimi), a može i duže, ponekad mjesecima.

Komplikacije kod hripavca

Moguć je, kažu u HZJZ-u razvoj komplikacija, a to zna ovisiti o dobi oboljelog, o cijepnom statusu te o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe.

– Učinkovita i sigurna prevencija hripavca je redovno cijepljenje odgovarajućim cjepivima (DTaP-IPV-Hib-HepB; DTaP-IPV-Hib; DTaP; dTap;) kod izabranog pedijatra, školskog ili obiteljskog doktora, u skladu s Programom obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj. O slučaju oboljenja/sumnje na bolest, što prije obavijestiti epidemiologa u pripravnosti, zbog uputa za kemoprofilaksu osjetljivim osobama. Oboljele osobe, kao i sumnjive na bolest, treba izolirati u skladu s epidemiološkim preporukama – naglasili su u HZJZ-u.

– Oboljelog (potvrđeni ili vjerojatni slučaj) je potrebno izolirati (privremeno udaljiti) iz ustanove (vrtić, škola),  i izbjegavati kontakt s malom djecom, dojenčadi (posebice necijepljenom) i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno 5 dana tijekom kojih pacijent uzima antibiotsku terapiju. Ako pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje 3 tjedna od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja (ovisno što prvo nastupi) – savjetovali su.

Hripavac je jako zarazna bolest

– Hripavac nije opasan za odrasle, no ako postoji sumnja u to da su bili u kontaktu s oboljelim, veliki je rizik od toga da su potencijalni širitelji virusa, pa je moguće da liječnik obiteljske medicine članovima obitelji oboljelog prepiše antibiotik i preporuči izolaciju, odnosno bolovanje dok ne popiju terapiju. No svaki slučaj procjenjujemo pojedinačno, ovisno o tome jesu li ti ljudi inače u kontaktu s djecom ili trudnicama koje bi mogli zaraziti. Ako nije tako, takva terapija možda neće biti potrebna, naravno, uz preporuku pacijentu da izbjegava kontakte s malom djecom i trudnicama – pojasnio nam je dr. med. Dragan Soldo, obiteljski liječnik iz Doma zdravlja u Novom Zagrebu.

Ovu izuzetno zaraznu bolest prokomentirao je i pedijatar prof. dr. sc. Milivoj Jovančević.

– Riječ je o visokozaraznoj bolesti koja se lako prenosi kapljičnim putem, pa se zaraziti može svatko tko je bio u neposrednoj blizini oboljelog. Najčešće obolijeva novorođenčad, odnosno djeca do godinu dana koja još nemaju razvijen vlastiti imunitet, posebno dok još nisu cijepljena. Eventualna zaštita može biti cijepljenje trudnice u trećem tromjesečju trudnoće i u tom slučaju imunitet će posredno biti prenijet na dijete, odnosno cijepljenje po protokolu cijepljenja za djecu. Kako imunitet stečen cjepivom s godinama počinje opadati, češće obolijevaju i djeca predškolske i školske dobi, a mogu se zaraziti i odrasli. No kod starije djece i odraslih simptomi najčešće nisu tako neugodni kao kod novorođenčadi, koja se noćima mogu gušiti od kašlja. Vrlo je iscrpljujuće, jer čak i kad započne terapija antibioticima, oporavak može trajati i dva do tri tjedna – objasnio je prof. dr. sc. Milivoj Jovančević.

Kod djece u školskoj dobi može se javiti kašalj, pa i kod odraslih, no bolest može imati i netipične simptome i proći neprepoznata, dodaje. No i oni bez simptoma su širitelji zaraze.

Oboljeli od hripavca većinom su djeca

– Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, zaključno s 8.12.2023. godine, zaprimili smo 2250 prijava oboljelih od hripavca. Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko dalmatinskoj županiji – kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Najviše oboljelih je među djecom starom između 10 i 14 godina.

Broj oboljelih po starosti:

  • djeca mlađa od godine dana – 57
  • 1 do 4 godine – 116
  • 5 do 9 godina – 197
  • 10 do 14 godina – 1027
  • 15 go 19 godina – 603
  • 20 do 40 godina – 93
  • 41 do 59 godina – 131
  • 60 i više godina – 26

Izvor: 24sata-hr

spot_img