20.7 C
Travnik
Petak, 24 svibnja, 2024
NaslovnicaBiHSvjetskoj banci dugujemo 2,4 milijarde KM, EIB-u 2,1, EBRD-u 825 milijuna, MMF-u...

Svjetskoj banci dugujemo 2,4 milijarde KM, EIB-u 2,1, EBRD-u 825 milijuna, MMF-u 757 milijuna KM

Vanjski dug BiH na dan 30. rujna ove godine iznosio je nešto više od 8 milijardi i 927 milijuna maraka, što je u odnosu na 30. lipnja ove godine manje za 167,38 milijuna KM

Unatoč brojnim političkim krizama, jedan od procesa koji uspijeva ići svojim tijekom, redovito i metodično, odnosi se na otplatu vanjskog duga koji se, unatoč novim zaduženjima za realizaciju niza projekata, smanjuje. U proteklih devet mjeseci za gotovo 900 milijuna maraka, piše Večernji list BiH.

Struktura duga

Vanjski dug BiH na dan 30. rujna ove godine iznosio je nešto više od 8 milijardi i 927 milijuna maraka, što je u odnosu na 30. lipnja ove godine manje za 167,38 milijuna KM ili 1,84%, a u odnosu na 31. 12. 2022 godine vanjski dug smanjio se za 882,84 milijuna KM ili 9%, vidljivo je iz analize koju je objavio Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija i riznice Bosne i Hercegovine.

Kada je riječ o strukturi vanjskog duga, prva četiri mjesta drže velike međunarodne financijske institucije, što je i očekivano s obzirom na to da se radi o najizdašnijim podupirateljima realizacije brojnih infrastrukturnih i drugih projekata gospodarske naravi. U strukturi vanjskog duga najviše sudjeluje Svjetska banka – IDA i IBRD s 27,17%, a što je u iznosima oko 2,4 milijarde maraka, zatim Europska investicijska banka s 24,12% ili oko 2,1 milijardu maraka, Europska banka za obnovu i razvoj s 9,25% ili oko 825 milijuna te Međunarodni monetarni fond s 8,49% ili 757 milijuna KM.

Plaćanje vanjskog duga BiH u razdoblju od 1. 1. do 30. 9. 2023. godine iznosilo je 1,314 milijardi konvertibilnih maraka, a usporedba ovoga iznosa s iznosom smanjenja duga pokazuje kako se BiH nastavlja zaduživati, no nižom dinamikom od same otplate. Inače, Svjetska banka nedavno je izrazila očekivanje kako će javni dug u razdoblju 2023. – 2025. g. ostati na održivoj razini ispod 30 posto BDP-a, iako se razina duga u dva entiteta značajno razlikuje. Udio duga u BDP-u upućuje na zaključak kako je BiH zemlja koja, iako nije članica EU-a, i više nego ispunjava maastrichtski kriterij maksimalnog udjela javnog duga u BDP-u od 60%. Servis vanjskog duga BiH u prošloj godini iznosio je 864,57 milijuna KM, od čega se na glavnicu odnosilo 695,11 milijuna KM ili 80,4%, a nа kamatu 169,46 milijuna KM ili 19,6%.

Udio

Dinamika otplate duga, kao i njegov relativno nizak udio u ukupnom BDP-u, svakako su dobre vijesti za institucije BiH, a poglavito kada govorimo o mogućnosti daljnjeg korištenja kredita po povoljnim uvjetima koji pak, ako se koriste racionalno, mogu rezultirati višestrukom koristi u nizu sektora gospodarstva, počevši od infrastrukture, pa do malog i srednjeg poduzetništva i poljoprivrede. BiH s iznosima sredstava koje ima na raspolaganju u proračunima kroz suradnju s međunarodnim financijskim institucijama može računati na dodatni vjetar u leđa kada je riječ o realizaciji programa javnih investicija koji se svake godine donose na različitim razinama vlasti i u kojima se u pravilu navode i kandidirani projekti za koje je potrebno iznaći izvore financiranja. Sami programi pripremaju se u svrhu podrške institucijama prilikom planiranja ulaganja i donošenja kvalitetnih investicijskih odluka.

BiH uglavnom sredstva međunarodnih financijskih institucija i dobiva po povoljnim uvjetima otplate, bilo da je riječ o grace razdoblju, bilo da se radi o visini kamata, a vlasti su, ističu to često, opredijeljene za nastavak suradnje. Pritom svakako treba podsjetiti i kako dio sredstava dolazi i u obliku grantova.

Izvor: vecernji.ba

spot_img