20.2 C
Travnik
Ponedjeljak, 24 lipnja, 2024
NaslovnicaBiHDijaspora pomaže da se u BiH preživi, kupi hrana, plate režije...

Dijaspora pomaže da se u BiH preživi, kupi hrana, plate režije…

Dijaspora obilato potpomaže našu ekonomiju novcem koji daje svojoj rodbini, prijateljima… S tim novcem imamo veliki amortizer za socijalna zbivanja, ne dolazi do socijalnih pobuna jer taj novac uglavnom ide onima koji su slabijeg materijalnog stanja. Oni taj novac troše i spašavaju domaći BDP jer kupuju robu i usluge, investiraju… – ističe Šain

Milijarde maraka, kolokvijalno rečeno, dijaspora unese bilo putem računa bilo na ruke u BiH. I ovih dana iseljenici su doma pa ako ćemo precizno, na račune su lani uplatili 3 milijarde i 343 milijuna maraka, a stigla je sigurno i koja milijarda dok su dolazili na godišnje odmore, za blagdane i neke druge bitne dane, piše Večernji list BiH.

Posljedice odluka

– Skuplja je stanarina, veće su režije, ali uzeo sam i dodatni posao kojim to sve reguliram. Iskreno, kod nas se bolje živi ako gledamo druženja i slično, međutim, financijski je i dalje Njemačka najbolja, premda ni približno kako je bilo prije pandemije koronavirusa. Pametniji ljudi tada su govorili da se ne ide u potpuni lockdown i isplaćivanje pomoći, međutim, takve se nije slušalo. Mi tek danas plaćamo pandemiju, a tek će nam na naplatu doći financiranje ukrajinske obrane. Međutim, i to ima svoju drugu stranu. Dok Njemačka na jedan način pomaže, s druge strane dobiva radnu snagu koja dolazi iz Ukrajine i to su činjenice koje vidim vani. Međutim, i dalje mogu poslati dovoljno novca svojima, a i ja solidno živjeti, što mi je bitno – priča nam sugovornik koji je ovih dana došao na godišnji odmor. Informacije govore da je u proteklih 10 godina oko pola milijuna stanovnika otišlo iz BiH. Iako mislimo da nema više tko otići, dovoljno je pogledati nedavne fotografije ispred njemačkog Veleposlanstva u Sarajevu da se vidi koliko je još onih koji jedva čekaju napustiti ovu zemlju. Sada slijedi novi egzodus vozača jer je Njemačka i službeno počela priznavati sve vozačke dozvole iz BiH. Pomoći bh. dijaspore, koja je već enormna, stoga će biti još i više. O značaju onih koji rade vani za obitelj i prijatelje u BiH govorio je nedavno umirovljeni profesor Željko Šain. – Dijaspora obilato potpomaže našu ekonomiju novcem koji daje svojoj rodbini, prijateljima… S tim novcem imamo veliki amortizer za socijalna zbivanja, ne dolazi do socijalnih pobuna jer taj novac uglavnom ide onima koji su slabijeg materijalnog stanja. Oni taj novac troše i spašavaju domaći BDP jer kupuju robu i usluge, investiraju… To je jako bitno i pomaže da svi mi, svatko na svoj način, izravno ili neizravno, preživljavamo ova teška vremena – ističe Šain. BiH ima drugu najveću dijasporu na svijetu. Forbes je u statistici rangiranja zemalja svijeta uvrstio BiH na drugo mjesto od ukupno 151 zemlje kad se gleda koja država ima najveću dijasporu na svijetu.

Zajedničke aktivnosti

Prema UN-ovu izvješću “Perspektive svjetskog stanovništva”, BiH je zauzela prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika. Godišnje se gubi 1,5 posto stanovnika. Procjenjuje se i da je više od 60 posto kvalificiranih ljudi u 20 godina napustilo BiH i stav mnogih je da suradnja s dijasporom mora biti puno bolja jer je velika njihova želja da znanjem i iskustvom pomognu BiH. Ali to ne može biti samo novac za preživljavanje, kakva je sada situacija, već konkretne investicije koje će razvijati ovu zemlju.

Svojedobno je Edina Selešković, umjetnica i voditeljica Razreda za dijasporu pri Međunarodnoj akademiji znanosti i umjetnosti u BiH, istaknula kako prvo treba razmišljati da su svi na istoj strani, i oni koji su u BiH i oni koji su izvan ove zemlje. – Želja je poboljšati živote ljudi oko nas. Manjak je institucionalnoga pristupa dijaspori, nemamo podatke tko su naši ljudi vani. Individualne inicijative su dobar primjer, ali sve te inicijative moraju se povezati i umrežiti. Za velike korake moramo biti povezani – kazala je među ostalim, i to je možda osnovna poruka kada je dijaspora u pitanju jer bez zajedničkih aktivnosti dugoročno se ništa neće događati, osim što će sve više ljudi biti vani i što će novac pristizati, ali da bi se preživjelo od mjeseca do mjeseca. A i pitanje je koliko će svega toga biti u budućnosti jer odlaze cijele obitelji pa će se postavljati i pitanje kome više slati novac. Odavno je, čini se, prošlo “5 do 12” i bez konkretnih rješenja puštamo da odlazi vrijeme, ljudi…

spot_img