20.7 C
Travnik
Petak, 24 svibnja, 2024
NaslovnicaBiHSredišnjoj Bosni 100 mil. KM za ceste, Mostar sve bliže spoju na...

Središnjoj Bosni 100 mil. KM za ceste, Mostar sve bliže spoju na autocestu

Potpora nastavku rada na dionicama autoceste koje su trenutačno u izgradnji, početak gradnje novih, ulaganje u izgradnju obilaznica i brzih cesta, povećanje izdvajanja za poljoprivredu, energetsku učinkovitost i zapošljavanje, sve su to segmenti plana Federacije BiH koja želi kroz infrastrukturne projekte održati i pojačati gospodarsku aktivnost, istodobno provodeći i reforme poreznog sustava kojima će se smanjiti porezno opterećenje na rad.

Uvidom u popis kapitalnih projekata, a koji je objavljen na stranici Federalnog ministarstva financija, vidljivo je kako, primjerice, središnja Bosna u ovoj godini može očekivati značajno financiranje federalne razine kada je riječ o prometnoj infrastrukturi. Tako je predviđeno izdvajanje 12 milijuna maraka za dio brze ceste koja prolazi kroz poslovnu zonu Vitez te još 29,2 milijuna maraka za brzu cestu Lašva – Nević Polje. U pogledu nastavka buduće prometnice prema Jajcu spremno je i 58,6 milijuna maraka za dionicu Nević Polje – Turbe. Time se dolazi do iznosa od gotovo 100 milijuna maraka koji se namjerava uložiti u prometno povezivanje ovoga dijela Bosne i Hercegovine.

Dionice

Kada je riječ o radovima na sjevernom dijelu, svakako treba uputiti na najveći investicijski ugovor u posljednjih 30 godina u BiH, koji se odnosi na dionicu autoceste na koridoru Vc Medakovo – Ozimice ukupne dužine 21,3 kilometra, a na kojoj radi Cengiz İnşaat Sanayi ve Ticaret A. Ş. Projekt je to kojim će se na višu razinu podignuti gospodarski potencijali ovoga dijela BiH. U Tuzlanskoj županiji predviđena su u ovoj godini 16,4 milijuna maraka za projekt poddionice Šićki Brod – Đurđevik na trasi ceste Sarajevo – Tuzla, a intenzivira se i tematika izgradnje brze ceste prema Orašju. U kontekstu Hercegovine za poddionicu Kvanj – Buna predviđa se izdvajanje 70,4 milijuna maraka i to će biti jedan od segmenata rada na prometnom povezivanju Mostara s južnim dijelom zemlje. V. d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Denis Lasić u razgovoru za Večernji list nedavno je objasnio kako bi do kraja 2023. godine trebale bi biti ugovorene dionice Mostar sjever – Mostar jug, tunel Prenj, kao i tunel Kvanj, dok bi u prvoj polovini iduće godine trebala biti ugovorena i dionica Mostar jug – tunel Kvanj. Time bi Mostar u godini koja dolazi trebao postati mjesto strateški važnih radova izgradnje tehnički iznimno zahtjevnih dionica, čijom će izgradnjom autocesta kroz Hercegovinu biti zaokružena.

Kada je riječ o nastavku modernizacije magistralnih cesta, predviđena su u ovoj godini 16,3 milijuna maraka te još 2,3 milijuna maraka za izgradnju obilaznica. Namjera je ulagati i u razvojne projekte iz sektora poljoprivrede, pa su tako nedavno usvojenim izmjenama federalnog proračuna poticaji za poljoprivredu povećani u iznosu od 2,5 milijuna KM te sada iznose 166,5 milijuna KM. Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima iznose 185,6 milijuna KM ili 5,4 milijuna KM više u odnosu na proračun FBiH za 2023. godinu. Značajno povećanje odnosi se na subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – regresiranje kamata – Jamstveni fond u iznosu od 3 milijuna KM te iznose 9,2 milijuna KM. Izmjenama i dopunama subvencije javnim poduzećima planirane su u iznosu od 61,8 milijuna KM i povećane su za 19,6 milijuna KM u odnosu na proračun FBiH za 2023. godinu. Tako su osigurana dodatna sredstava za održavanje željezničke infrastrukture u iznosu od 10 milijuna KM, kao i 3,6 milijuna KM za unaprjeđenje zračnog prometa i ulaganje u aerodromsku infrastrukturu. Federacija nastavlja i aktivan rad na energetskoj učinkovitosti, a dokaz je da se u ovoj godini planira 9,9 milijuna maraka za tu namjenu te još 6,8 milijuna maraka za energetsku učinkovitost u javnim ustanovama.

IPA III i IPARD programi

Iznimno važan segment gospodarskog osnaživanja Federacije je i sinergija s drugim razinama vlasti, a u tom kontekstu od značaja je činjenica da novo Vijeće ministara BiH na čelu s Borjanom Krišto aktivno radi na stvaranju što povoljnije političke klime koja bi omogućila i brži gospodarski rast, odnosno povećavanje stranih, ali i domaćih investicija u sve dijelove BiH. Po pitanju provođenja učinkovite i cjelovite ekonomske reforme Vijeće ministara BiH će zajedno i koordinirano s nižim razinama vlasti nastaviti raditi na socioekonomskim reformama kako bi se otklonile prepreke povećanju konkurentnosti te ubrzala realizacija Ekonomsko-investicijskog plana i Zelene agende za zapadni Balkan. Također, ubrzat će se aktivnosti na pripremi i usvajanju cjelodržavne strategije za ruralni razvoj za razdoblje od 2022. do 2027. godine, što predstavlja i glavni uvjet za korištenje pomoći EU-a iz IPA-e III te intenzivirati napori na postizanju političkog dogovora u vezi s uspostavljanjem institucionalnih struktura nužnih za učinkovito korištenje pretpristupne pomoći za ruralni razvoj iz IPARD programa. To su ključne stvari s obzirom na to da je upravo u europskim pretpristupnim fondovima iznimna prilika za BiH, njezine entitete, županije, općine i gradove za privlačenje što značajnijih iznosa pomoći koja može biti značajan poticaj u razvoju svih segmenata gospodarstva. Također je važna i činjenica da će u području zaštite okoliša aktivnosti Vijeća ministara u 2023. godini biti usmjerene na Zelenu agendu za zapadni Balkan kao ključnu strategiju za usklađivanje okolišnih politika država zapadnog Balkana s Europskim zelenim planom i prelazak na održivu ekonomiju te formaliziranje suradnje s Europskom agencijom za okoliš, usvajanje sektorske strategije zaštite okoliša BiH, kao i izrada i usvajanje okvirnog zakona o okolišu.

Izvor: vecernji.ba

spot_img