14 C
Travnik
Srijeda, 22 svibnja, 2024
NaslovnicaTehnologijaGlavna zanimacija među mladima: Koliko je igranja dovoljno i kad treba stati?

Glavna zanimacija među mladima: Koliko je igranja dovoljno i kad treba stati?

Milijarde ljudi u svijetu igraju videoigre i one su po mnogočemu izuzetno poticajne. Ali u nedostatku kontrole i razumijevanja utjecaja pretjeranog igranja djeca vrlo lako upadaju u zamku ovisnosti o njima. Što učiniti da se to izbjegne?

Vjeruje se da je prva ikad osmišljena videoigra bila “Tenis za dvoje“, a kreirao ju je fizičar William Higinbotham 1958. godine u New Yorku. Bila je to igra za dva igrača koja je simulirala teniski meč – slična svjetski popularnoj igri Pong iz sedamdesetih godina. Iako je riječ o jednostavnoj igri koja se igrala na velikom analognom kompjutoru, pomoću osciloskopa, tad je to bila svojevrsna revolucija i pravi pokretač razvoja industrije videoigara kakvu poznajemo danas.

Popularnost je s godinama sve više rasla te se ukupna vrijednost globalne industrije videoigara od 2021. godine procjenjuje na više od 200 milijardi dolara, a očekuje se da će se do 2026. popeti na 321 milijardu dolara. Zapravo, trenutačno glazbena i filmska industrija zajedno zarađuju manje od tvrtki za videoigre, tvrde neke statistike.

I sve je to moguće zahvaljujući globalnom interesu ljudi. Prema Statisti, danas u svijetu ima oko 3,24 milijarde igrača, a zbog sve pametnijih telefona i nižih ulaznih cijena za neke konzole, broj ljudi koji slobodno vrijeme provode igrajući videoigre rapidno raste. Zanimljivo je istaknuti da je prosječna dob igrača videoigara 35 godina, što znači da su mnoga djeca koja su svjedočila usponu arkadnih igara, poput Nintenda i Sege, i dalje, u odrasloj dobi, aktivni igrači.

Ipak, ne treba zanemariti i značajan broj novopridošlih zaljubljenika u igre, onih trenutno mlađih od 18, za koje se u Hrvatskoj, prema nekim procjenama, vjeruje da ih ima čak 90%.

Dobre i loše strane videoigara

Međutim, velika popularnost i široka dostupnost videoigara dovela je i do nekih neželjenih posljedica. Tako je, primjerice, posljednjih nekoliko godina postalo uobičajeno čuti mnoge roditelje kako se žale da im djeca sve manje vremena provode vani, a sve više pred ekranom. Svijet ispred ekrana postao je zanimljiviji od bilo čega drugoga i, iako to ne mora nužno značiti ništa loše, do problema dolazi kada djeca stvore ovisnost

Da je ovisnost o videoigrama sve prisutniji problem današnjeg društva, potvrđuje i to što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2019. godine ovisnost o igrama uvrstila na popis mentalnih bolesti. Osobe koje pate od ovisnosti o videoigrama moguće je okarakterizirati kao one koje ne mogu prestati igrati unatoč tome što to ometa druga područja njihova života, kao što su obiteljski odnosi, škola, posao i spavanje. Da bi se ova ovisnost dijagnosticirala, ona mora trajati najmanje godinu dana i, uz davanje prioriteta igranju, uključivati promjene u fizičkom i psihološkom zdravlju te socijalnom funkcioniranju.

Zanimalo nas je kako na igranje igara gledaju ljudi iz branše, a odgovor smo potražili u srednjoj školi Novska, koja je ove godine upisala treću generaciju tehničara za razvoj videoigara i primila nova 24 učenika, a zainteresiranih je bilo čak 10 puta više. Također, prema riječima profesora mag. edu. inf. Josipa Džaje, zanimanje je toliko popularno da se na njega prijavljuju djeca iz svih dijelova Hrvatske, što je rezultiralo otvaranjem učeničkog doma, u kojem je trenutno smješteno 50 učenika. 

– Pretjerano igranje igara može biti loše za djecu, no igre kao takve nisu loše iz nekoliko razloga. Jedan od njih je da postoji velik broj igara raznih žanrova koje djecu navode na takozvano razmišljanje izvan kutije, prilikom kojeg moraju smisliti način na koji će riješiti određeni zadatak ili što će učiniti u određenim situacijama. Isto tako, igre potiču kritičko razmišljanje kod djece, utječu na razvoj motorike i kognitivnih sposobnosti te razvijanje vještine timskog igranja, a samim time i timskog rada – opisuje naš sugovornik.

Odgovorno gejmanje umjesto zabrana

S obzirom na to da razne videoigre pozitivno utječu na koncentraciju, misaone procese i koordinaciju pokreta, jasno je da one mogu biti od velike pomoći kad je riječ o razvoju djece.

– Za primjer mogu navesti igre iz žanra akcijskih avantura koje pomažu u rješavanju problema te stvaranju brzog razmišljanja, kreativnosti i finih motoričkih sposobnosti. Super Mario 64 može poboljšati formiranje pamćenja, strateško planiranje te prostornu orijentaciju, a Minecraft, vrlo popularna igra kod tinejdžera, može pomoći u poboljšanju vještina konstrukcije i prostornog razmišljanja. Igra Minecraft, sa svojom verzijom ‘Education’, uz to se koristi diljem svijeta za podučavanje djece o planiranju grada, govorenju novih jezika i znanosti – ističe Džaja i dodaje:

– Moram spomenuti i strateške igre. One pomažu pri donošenju odluka i mogu poboljšati pamćenje, te simulacijske igre, koje pomažu u usavršavanju vještine upravljanja te razumijevanje raznih situacija iz stvarnog života. Primjeri dobrih simulacijskih igara su Farming simulator (igra koja igračima omogućuje da rade kao farmeri te uzgajaju stoku i prodaju uzgojene usjeve kako bi zaradili novac) i Microsoft Flight Simulator X (igra koja igračima omogućuje razumijevanje letenja avionom).

Mnogi se stručnjaci slažu s tim kako bi bilo korisno kad bi se djeci pomoglo pri odabiru videoigara i određivanju vremena koje provode ispred ekrana. Drugim riječima, kad bi im se pružile smjernice za odgovorno gejmanje. Za to se zalaže i tvrtka A1 Hrvatska, koja se tom tematikom pozabavila u okviru platforme Bolji online i koja u suradnji s Centrom za sigurniji Internet (CSI) već duže vrijeme radi na edukaciji korisnika, ali i ispravnom korištenju tehnologije te svega onog što ona donosi. Ako smatrate da vi ili vaša djeca nemate kontrolu nad vremenom koje provodite igrajući videoigre ili zbog toga zanemarujete druge obveze, nazovite CSI helpline: 080 606 606.

Interes za videoigrama u stalnom porastu

Uspostavljanje takvih smjernica i edukacija djece o njima postaju sve važniji jer interes za ovim oblikom zabave ne jenjava. 

– Razvoj učenika trenutno teče odlično, a učenici s velikim zadovoljstvom ispunjavaju zadane obveze zato što je to nešto na čemu su oduvijek htjeli raditi. Pokušavamo im na što bolji način predočiti nove tehnologije i pripremiti ih za ono što će ih čekati jednog dana kad odu iz naše škole – kaže naš sugovornik.

Kao što se može i očekivati, ovaj smjer i vrsta naobrazbe “tjeraju” učenike da provode određeno vrijeme za računalima igrajući igre. Iako prema riječima profesora Džaje do sada nisu imali slučajeva ovisnosti o gejmanju kod učenika, profesori i školsko osoblje svjesni su da opasnost uvijek postoji te se iz tog razloga trude o tome otvoreno i redovito razgovarati.

– Ono što im ja, a tako i ostali kolege, savjetujem jest da nikako ne pretjeruju u igranju igara jer time zapostavljaju obaveze vezane za školu, kao što su zadaće, projekti i slično. Bit ovog smjera je razvoj videoigara, a ne igranje igara. Smatram da je edukacija ključna u borbi protiv takvih problema, i to ne samo za naše učenike nego i za svu ostalu djecu koja uživaju u igranju videoigara – zaključuje profesor. 

Izvor: 24sata.hr

spot_img