27.4 C
Travnik
Ponedjeljak, 17 lipnja, 2024
NaslovnicaMagazinCvijet dragoljub: Uzgoj, ljekovitost i kako ga se može koristiti i u...

Cvijet dragoljub: Uzgoj, ljekovitost i kako ga se može koristiti i u kuhinji?

Biljka zanimljivog imena i izgleda – dragoljub, veoma je korisna u vrtu. Trapaeolum majus je jednogodišnja cvjetnica koja je u naše krajeve stigla iz Južne Amerike, Perua i Bolivije, a danas se uzgaja u cijelom svijetu. Osim što njegovi listovi i cvjetovi mogu ukrasiti svaki vrt, dobro privlači gusjenice i lisne uši te tako štiti drugo cvijeće i povrće od nametnika. Cvijet dragoljub može preživjeti u različitim klimatskim uvjetima te nije zahtjevan za uzgoj. Cvijet dragoljub ima okrugle listove koji se nalaze na mesnatoj stabljici, a cvjetovi su različitih žuto-crvenih nijansi. Stabljika je puzajuća i razgranata te može doseći velike visine za biljku. Visina dragoljuba je oko 30 centimetara, no postoje sorte koje mogu biti i više, čak i do dva metra. Obično se proširi na oko pola metra promjera te dobro prikriva tlo. Možda je manje poznato da je dragoljub jestiva biljka koja se može dodati salati. Kako uzgojiti cvijet dragoljub? Dragoljub stiže iz Južne Amerike i na našem se području lako uzgaja. Premda se uzgaja u vrtovima, postoji mogućnost da raste samonikao i to najviše u svjetlijim bukovim šumama. Uzgoj dragoljuba u Hrvatskoj treba biti na sunčanom položaju sa što manje hlada i sjene. Ne voli niske temperature i one bi ga mogle uništiti. Ako se uzgaja na suncu bit će bogatiji cvjetovima i tako privlačniji bubama. Dobro uspijeva na pjeskovitim i siromašnim tlima, dok će na tlu bogatom dušikom vjerojatno rasti bez cvjetova. Dragoljubu ne treba gnojivo te će bolje rasti na čistoj zemlji. Njegova je dobra sposobnost da rahli tlo i zadržava vlagu u tlu zbog čega ga se preporučuje saditi ispod voćki. Dragoljub protiv lisnih ušiju Dragoljub privlači lisne uši, mrave, bumbare, miševe, puževe i gusjenice te je zbog toga vrlo zahvalna biljka u vrtu jer tako spašava druge kulture. Jednostavan je za održavanje jer, kako se radi o puzajućoj biljci, sam će pronaći svoje mjesto pod suncem. Sjeme dragoljuba je veličine graška i lako nikne. Sije se krajem travnja i kroz svibanj direktno u tlo jer na oko dva centimetra dubine i ne voli presađivanje. Preporučuje se sjeme prije sjetve namočiti u čaj od kamilice na oko sat vremena jer će to ubrzati klijanje. Naravno, preporučuje se saditi ga nakon što prođu proljetni mrazovi. Dragoljub iz sjemena uglavnom nikne u roku dva tjedna, a nekada mu je potrebno i do mjesec dana. Sjeme se skuplja nakon što samo padne sa stabljike. Dugo se suše, sve dok se ne smežuraju i posvijetle. Dragoljub u kuhinji Osim što je ovo vrlo zahvalna biljka u svakom vrtu, dragoljub je jestiv i može se koristiti za izradu salata. Jestivi dio biljke su listovi, sjemenke i cvjetovi koji su pikantnog i intenzivnog okusa koji se uspoređuje s paprom. Listovi su više ukusni dok su manji i najbolje ih jesti svježe, dok je cvjetove, sjemenke i pupove bolje kiseliti kao kapare. Ljekovitost dragoljuba leži u visokoj količini željeza te vitamina C. Zbog toga se smatra dobrom prirodnom antibakterijskom i antigljivičnom namirnicom. Osim u salati može se konzumirati i u obliku tinktura od dragoljuba ili svježe iscijeđenog soka. Tradicionalna receptura pokazuje da se svježe iscijeđeni sok dragoljuba može stavljati na rane i bolna područja kao sredstvo za dezinfekciju i liječenje. Ljekovite pripravke se ne bi trebalo koristiti duže od šest tjedana i to s razmacima jer mogu nadražiti želudac i crijeva.

vecernji.ba

spot_img