27.4 C
Travnik
Ponedjeljak, 17 lipnja, 2024
NaslovnicaZanimljivostiJeste li znali? 5 pradavnih izuma bez kojih danas ne možemo zamisliti...

Jeste li znali? 5 pradavnih izuma bez kojih danas ne možemo zamisliti život

Čak i danas mnogi planinari, putnici i ljudi u divljini nose kompase kao pouzdanu metodu za pronalaženje puta, ali u originalu je kompas imao posve drukčiju namjenu…

Neke stvari osmišljene u davna, pradavna vremena, očito su bile ispred svog vremena. Zašto? Zato što su preživjele do današnjih dana i bez nekih od njih život je gotovo nezamisliv. Pa, pogledajmo o čemu je točno riječ…

Beton

Bilo da se radi o temeljima nebodera ili izgradnji ceste, beton se koristi diljem planeta za stvaranje čvrstih i pouzdanih konstrukcija. Donekle je prirodno da taj monumentalni izum u urbanističkom planiranju postoji već stoljećima, a najraniji tragovi datiraju iz 6500. godine prije nove ere, i to s područja Sirije i Jordana.

Također, znatno kasnije, 600. godine prije nove ere, Rimljani su doista široko upotrijebili materijal. Kombinacijom vulkanskog pepela, gašenog vapna i morske vode napravljena je pasta poznata kao pozzolana i zatim punjena u drvene oblike kako bi se razvila struktura nalik cigli. Nakon što su formirane, te su se opeke koristile u cijeloj rimskoj arhitekturi, a ostaci se mogu vidjeti i danas.

Kompas

Prije nekoliko stoljeća, provjera kompasa kako biste provjerili jeste li okrenuti prema sjeveru, jugu, istoku ili zapadu, bila je jedini pouzdani način za pronalazak pravog puta. Čak i danas mnogi planinari, putnici i ljudi u divljini nose kompase kao pouzdanu metodu za pronalaženje puta. Međutim, jeste li znali da se kompas u početku nije koristio za navigaciju?

Izumljeni prije otprilike dvije tisuće godina, kompasi su se prvenstveno koristili za proricanje sudbine te pronalaženje dragog kamenja. Godinama kasnije ljudi su shvatili njegovu mnogo prikladniju primjenu. No tek u 11. stoljeću došlo je do konačne primjene kompasa za navigaciju.

Karte

Govoreći o kompasima, pada li vam na pamet koja stvar ide s njima ruku pod ruku? U pravu ste – karte! Točnije, znanost o kartama, kartografija, postoji otprilike jednako dugo ili čak i duže od kompasa. Dok najraniji tragovi sežu sve do drevnoga grada Babilona, prva stvarna karta svijeta napravljena je 610. godine prije nove ere.

Napravio ju je starogrčki filozof Anaksimandar, a prikazivala je rijeku Nil koja teče duž južnog kraja i Kaspijsko jezero koje pokriva istok te još neka manje važna područja. Iako se mnogo toga kasnije pokazalo netočnim, ta je karta počela “mapirati” svijet.

Vodenica

Vodenica je veliki mehanički izum koji datira iz 4. stoljeća prije nove ere. Jedan od najranijih poznatih tragova potječe od grčkog znanstvenika Philona iz Byzantiona koji je spomenuo opise vodenica u svojoj knjizi Pneumatica. Ipak, s obzirom na nedostatak opisa, izum vodenice često se povezuje s rimskim inženjerom Vitruvijem, koji je dao potpuni tehnički opis tog uređaja.

Koristeći mnogo jednostavniji dizajn, rimski vodeni mlinovi korišteni su za preradu žitarica i imali su vodeni kotač s povezan s mehanizmom zupčanika za dovršavanje pokreta.

Centralno grijanje

Za nevjerojatan sustav centralnog grijanja koji održava vaš dom ugodnim i toplim možete zahvaliti starim Grcima, koji su razvili prvi sustav centralnog grijanja u hramu u Efezu. Taj sustav koristio je kanale povezane s podzemnim vatrama koje bi usmjeravale vrući zrak u hram održavajući ga toplim bez obzira na vrijeme vani.

Nekoliko stoljeća nakon toga Rimljani su također znali koristiti malo raširenije sustave grijanja poznatije kao hipokausti, koji su radili uz pomoć peći ispod zemlje. Međutim, osim toga, arheološka nalazišta također ukazuju na slične strukture za grijanje razvijene u Koreji.

Izvor: Punkufer

spot_img