Građani se guše u otrovnom zraku

Lani zabilježene neke od najviših izmjerenih vrijednosti u posljednjih 15 godina

Koliko se građani BiH guše u otrovnom zraku, opasnom za ljudski život, potvrđuju podaci navedeni u Nacrtu strateške studije o utjecaju plana upravljanja vodama na vodnom području Jadranskog mora u FBiH na okoliš za period 2022.-2027. godina.

Tais: Izbaciti zagađivače
Tais: Izbaciti zagađivače

Novi porast

Iako su vrijednosti koncentracija lebdećih čestica, a naročito sumpordioksida, u periodu 2015.-2019. počele pokazivati lagani trend smanjivanja, u 2020. godini, kako stoji u ovom dokumentu, one su ponovo porasle i dosegle neke od najviših izmjerenih vrijednosti u posljednjih 15 godina!

Pogotovo su, navedeno je, evidentne vrlo visoke, po zdravlje opasne koncentracije sumpordioksida u mjestima gdje se vrši obimno spaljivanje uglja, kao i u njihovoj blizini.

Tako su koncentracije sumpordioksida u 2020. godini bile visoke i značajno iznad propisanih graničnih vrijednosti u Tuzli, Živinicama, Lukavcu, Zenici, Visokom, Kaknju i Ilijašu.

Sarajevo, s druge strane, već dugi niz godina bije glas da je među najzagađenijim gradovima na svijetu.

No, stručnjaci kažu da su u Sarajevu, ali i drugim većim gradovima, uz sumpordioksid, zapravo opasnije izrazito visoke koncentracije prašine.

Prema standardima, granica zagađenja tzv. finim česticama prašine, odnosno onima koje su manje od 2,5 mikrometra, jeste 25 mikrograma po kvadratnom metru, a sve iznad toga smatra se štetnim po ljudsko zdravlje.

U Sarajevu je i prvog dana vikenda ova koncentracija mikročestica prašine, prema podacima švicarskog portala IQ Air, bila daleko viša od preporučenih vrijednosti, pa je glavni grad naše države rangiran kao osmi najzagađeniji u svijetu.

Sarajevo među najzagađenijim gradovima na svijetu
Sarajevo među najzagađenijim gradovima na svijetu

Ubija prašina

– Da, nije sumpordioksid toliki problem koliko nas ubijaju čestice prašine. Kada govorimo o Sarajevu, često pravim usporedbu lonca i poklopca zbog prirodnih ograničenja, ali u Sarajevu je danas više od sto hiljada ložišta na čvrsta goriva, pa više od 150.000 starih automobila, kojih je devedesetih godina bilo svega 30.000 – kaže nam Martin Tais, stručnjak za kontrolu kvaliteta zraka.

Bez planova i mjera

– Nadležna ministarstva nisu izradila sve potrebne planove zaštite zraka, a oni i koji su izrađeni nisu sadržavali dovoljno konkretnih mjera usmjerenih na najveće izvore zagađenja poput industrije, saobraćaja i individualnih ložišta – stoji u posljednjem izvještaju revizije učinka aktivnosti nadležnih institucija u FBiH na smanjenju zagađenosti zraka.

Izvor: avaz

Prethodni članakSarajevo: U Švrakinom Selu pronađen stari vodovod, moguće da datira iz rimskog perioda