Najčešće dijagnoze u BiH su anksioznost i depresija

U 2020. godini prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, ukupan promet antidepresiva je iznosio 9.306.483,62 KM što je 1,25% ukupnog prometa lijekova u BiH. Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja ove godine je pod motom „Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti“.

Najčešći psihološki simptomi zbog kojih se traži pomoć simptomi su povezani sa depresijom, zatim anksiozni i psihotični simptomi. Depresija je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije na trećem mjestu po broju oboljenja u svijetu, predviđanja su da će biti na prvom. U proteklih 18 mjeseci pandemija COVID-19 dodatno je naglasila probleme u mentalnom zdravlju. Najčešće dijagnoze u BiH su anksioznost i depresija, pogotovo kod osoba koje su ranije imala traumatska iskustva.

Ratne traume

“Ono što bi rekao je da je covid kod mnogih osoba koje su imale određene ratne traume doveo do toga da se pojave ponovo određeni simptomi, ili, zapravo, covid je bio okidač za mnoge ratne traume, jer ih je vratio na vrijeme koje su oni pokušali nekako da ostave iza sebe, ali ga nisu integrisali”, naveo je Esmin Brodlija iz Centra za mentalno zdravlje Kakanj.

Prema istraživanju koje je realizovano u okviru Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini u BiH svijest stanovništva je na niskom nivou u pogledu značaja ovog problema i patnje ljudi sa psihičkim poremećajima ili onesposobljenostima usljed tih poremećaja. Prema informacijama prikupljenim u okviru projekta Mentalnog zdravlja u BiH oko 30.000 lica godišnje se na području entiteta RS obrati se za pomoć u službe mentalnog zdravlja, od kojih se oko 26.000 javlja ambulantno, a oko 4.000 bude hospitalizovano u psihijatrijskim klinikama i bolnicama, te da je taj broj otprilike isti u posljednjih nekoliko godina.

“Mentalno zdravlje ne smije ostati problem samo zdravstvenog sistema. Mentalno zdravlje mora biti prioritet u svim politika koje vodimo i politikama saobraćaja i politikama izgradnje, pa zamislite kako je nekome ko živi u naseljima gdje kad izađe ne vidi svjetlo dana, jer imate 10 kuća na jednom mjestu koja gleda jedno u drugo, vi morate biti depresivni”, rekao je Goran Čerkez iz Federalnog ministarstva zdravlja.

Pandemija je uticala i na mentalno zdravlje kod djece koja nemaju kapacitete da verbalizuju ono što osjećaju, bilo da su u pitanju strahovi, anksioznosti ili tjeskobe koje se dešavaju na svakodnevnom planu. Dob onih koji se javljaju za pomoć pri problemima u mentalnom zdravlju kreće se od 18 godina, mada se vjeruje da se problemi javljaju i ranije, ali su nažalost ignorisani od strane roditelja.

Pomoć stručnjaka

“Roditelji najčešće neke pojave ponašanja i promjene kod djece pripisuju njihovom odrastanju u smislu pubertetu i adolescenciji, nekako najčešće ne žele prihvatiti i priznati da dijete ima problem i nerado se odlučuju na savjetovanje ili pomoć stručnjaka”, kazala je psihologinja Lejla Osmanagić.

U BiH osobe koje su ranije imale historiju njege u mentalnom zdravlju češće za prvog pružatelja njege imale su psihijatrijske službe, pravni sistem, ali i religioznog i prirodnog iscjeljitelja.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BIH u 2020. god. ukupan promet antidepresiva je iznosio 9.306.483,62 KM što je 1,25% ukupnog prometa lijekova u BiH.

Izvor: N1

Prethodni članakPriyanka Chopra Jonas fotkama s odmora u Španjolskoj pokazala super oblikovano tijelo
Sljedeći članak“Samo jedan sat pred ekranom dovoljan da se djeci pogorša psihičko zdravlje”