Kako je siromašna komunistička država postala ekonomska zvijezda EU: Poljska lekcija za BiH

Za razliku od većine bivših komunističkih susjeda,koji su se odlučili za blaži prijelaz u kapitalizam, Poljska je 1990. krenula sa „šok terapijom“

Kada bi Vam neko rekao da u Evropskoj uniji postoji jedna država koja 30 godina bilježi kontinuirani ekonomski rast i koja je čak i u onoj 2009. godini svjetske ekonomske bila u plusu, rijetki od vas bi pomislili na Poljsku.

Nekada smatrana problematičnim djetetom srednje Europe, Poljska je doživjela veći ekonomski rast od bilo koje drugo države u EU. Svaka evropska država, bogata ili siromašna, uključujući svakako i BiH, može naučiti nešto od uspjeha Poljske.

Od periferije do jezgre

Godine 1990. poljski BDP po glavi stanovnika bio je bitno manji od onog jugoslavenskog. Danas Poljaci uživaju daleko veći standard od stanovnika svih republika bivše Jugoslavije, s izuzetkom Slovenije. Kako je Poljska postala ekonomska zvijezda tranzicionih zemalja? Za razliku od većine bivših komunističkih susjeda, koji su se odlučili za blaži prijelaz u kapitalizam, Poljska je 1990. krenula sa „šok terapijom“, kojom je rukovodio Lešek Balcerović (Leszek Balcerowicz), tadašnji ministar finansija.

Gotovo preko noći je bila ukinuta kontrola cijena, tržišta su postala potpuno otvorena za vanjsku trgovinu, zlota je učinjena konvertibilnom, subvencije državnoj industriji smanjene su i započeta je privatizacija. To je prvobitno bilo bolno za gotovo sve građane, ali nakon kratkog, oštrog pada u kojem se BDP smanjio za gotovo 15%, rast je nastavljen 1992. godine – i od tada nije prestao, s izuzetkom pandemijske 2020.

Ekonomski napredak Poljske vidite na svakom koraku: vrhunski vozovi i tramvaji, čiste i uređene ulice, ukusno obučeni ljudi, luksuzno opremljene prodavnice i široko dostupan wifi.

Međutim, treća lekcija Poljske najvažnija je: posao nikada nije dovršen. Poljska je nastavila napredovati s reformama, na način na koji to nisu učinile ni Njemačka, a kamoli Francuska. Preostaje još posla, kao što je smanjenje nabujalog javnog sektora, povećanje korporativne i privatne štednje i ulaganja te uvjeravanje stručnijih Poljaka da ostanu kod kuće, a ne emigriraju.

Državna kontrola

Rast BDP-a Poljske

Poljska će izbjeći „zamku srednjeg dohotka“ samo ako može razviti visokotehnološku industriju i usluge, u šta se posljednjih godina u ovoj zemlji snažno ulaže.

Čak i u pandemijskoj 2020. godini pad BDP-a u Poljskoj iznosio je 2,7 posto, više nego dvostruko manje od prosječnog pada EU koji je iznosio 6 posto.

Nezaposlenost u Poljskoj danas iznosi svega 3,2 posto i niža je još jedino u Češkoj, na Malti i u Nizozemskoj.

Ekonomski razvoj Poljske, međutim, nije nužno doveo i liberalnijih društvenih shvatanja. Poljskom danas vlada populistička stranka „Pravo i pravda“ koja se otvoreno suprotstavlja temeljnim principima EU, kao što je nedavno bio slučaj s usvajanjem zakona o zabrani abortusa ili nastojanja da se mediji stave pod veću državnu kontrolu.

Ipak, u Varšavi, glavnom gradu Poljske, u kojoj danas vlada „Građanska platforma“, stranka bivšeg premijera Donalda Tuska, sagovornici će vam reći da i pored pogrešnih politika vladajuće „Pravo i pravda“, to se toliko drastično i ne održava na njihove živote. Ekonomija se razvija na slobodnom tržištu, pravosuđe je najvećim dijelom nezavisno, a pravila su davno postavljena na poštenim osnovama, pa šteta koju vlast može napraviti je sistemski ograničena.

Impresivni rezultati

I možda je to ključna stvar koja objašnjava neuspjeh BiH u odnosu na Poljsku: iako je formalno napustila socijalizam, Bosna i Hercegovina nikada nije napustila tu komunističku praksu stopljenosti države i stranke, te stranke i svega ostalog u društvu. Ostavši tako pod šapom stranaka, ekonomija društva nije nikada ni dobila priliku da prodiše.

Blagodati EU

Najveći pojedinačni doprinos uspjehu Poljske bilo je njeno učinkovito korištenje članstva u EU. Poljaci su brzo uvidjeli mogućnosti u strukturnim i kohezijskim fondovima EU -a, kao i prednostima poboljšanja vlastitog upravljanja i transparentnosti. Poljska se snažnije od Rumunije, Bugarske i njezinih kolega iz Višegradske grupe borila protiv korupcije, naročito u javnim nabavama, a kao rezultat ima pristojnu evidenciju korištenja strukturnih fondova. EU je nagradila poštenost Poljske učinivši je najvećim primateljem svojih sredstava.

Izvor: avaz

Prethodni članakRadarske kontrole SBK/KSB, 18.10.2021.
Sljedeći članakRobne rezerve FBiH nemaju plan za zalihe u slučaju katastrofa i rata