Međunarodni aerodrom Tuzla je u teškoj finansijskoj situaciji, s dugovanjima većim od dva miliona maraka. Neregularnosti u radu utvrdila je i budžetska inspekcija, sačinivši detaljan nadzor upućen Vladi TK, koja sada ekonomski spašava to javno preduzeće
Teška finansijska situacija zadesila je Međunarodni aerodrom Tuzla, a dospjela potraživanja trenutno iznose 2,8 miliona konvertibilnih maraka.
Zbog toga je nedavno izabrani menadžment tog preduzeća Kantonalnoj vladi uputio zahtjev za izdvajanje spomenutog iznosa, ali je shodno finansijskim mogućnostima kroz rebalans budžeta osiguran iznos od 1,5 miliona maraka. Isplatu tog novca sada će morati potvrditi Kantonalna skupština, pred čijim zastupnicima će se naći usvajanje rebalansa budžeta.
Najveća dugovanja prema Bitrolu i Wizz Airu
“Trenutna dugovanja prema firmi Bitrol za nabavku avionskog goriva iznose 310.000 američkih dolara i s njima imamo potpisan sporazum o otplati iznosa do kraja ove godine, a kako bismo izbjegli plaćanje 40.000 američkih dolara zateznih kamata koje su se nakupile kroz period dugovanja. Također, dugovanja imamo i prema našem strateškom partneru (aviokompanija Wizz Air, op.a.) koji nam je dao pozajmicu, a ona iznose 300.000 američkih dolara. S njima pokušavamo napraviti realan plan otplate, kako bi aerodrom i dalje funkcionisao”, kaže Hamza Bešić, minisatr trgovine, turizma i saobraćaja TK.
Tuzlanski aerodrom ima dugovanja i prema Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, a na osnovu nenamjenskog utroška sredstava te ovoj instituciji do kraja 2021. godine, po osnovu povrata mora biti upućen novac u iznosu od 330.000 maraka.
“Manji iznosi postoje i prema dobavljačima, Upravi za indirektno oporezivanje i Poreznoj upravi zbog neplaćenih doprinosa i poreza po osnovu ugovora o djelu, koje su s aerodromom imale zaključene određene fizičke osobe. Ta dugovanja su 240.000 KM”, navodi Bešić.
Dugovanja nisu jedini teret koji trpi tuzlanski aerodrom. Tragom informacija koje su ukazivale na moguće nepravilnosti koje su provođene u ranijim periodima, na aerodrom je upućena budžetska inspekcija koja je nadzor obavljala od 26. jula do 17. septembra ove godine. Kako saznajemo, inspekcija je istražila period rada menadžmenta aerodroma u periodu od 1. januara 2020. do 20. jula ove godine, a prema nalazu, utvrđene su brojne nepravilnosti.
Kako se zapošljavalo na aerodromu
Kako je navedeno u nalazu, pravilnik o radu aerodroma nije usklađen s odredbama uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru TK. Također, pravilnikom nisu utvrđeni ni koeficijenti složenosti poslova o radnim mjestima, nego su utvrđene grupe poslova i zadataka te koeficijenti iz kojih nije moguće utvrditi koji koeficijent pripada kojem radnom mjestu. O pravima i obavezama radnika, kako navode inspektori, odlučivao je direktor, a ne uprava aerodroma, što je u suprotnosti sa statutom tog javnog preduzeća.
“Prilikom zapošljavanja radnika i pripravnika nije postupano po procedurama propisanim pravilnikom o radu, a u pojedinim slučajevima čak nisu donesene ni odluke o potrebama prijema u radni odnos. Također, prijem 15 osoba u radni odnos izvršen je bez saglasnosti ministarstva, što je u suprotnosti sa zaključkom Vlade TK, koja je tražila da svako upošljavanje u bilo kojoj javnoj ustanovi mora imati saglasnost nadležnog ministarstva ili vlade”, naglašava ministar Bešić.
Inspekcija je kao nepravilnost koja je uzrokovala znatne izdatke navela i zaključivanje ugovora s pripravnicima, po kojima su plate ugovarane u iznosima od 80 do 90 posto plate stalno zaposlenih na aerodromu. To je, kako je obrazloženo, suprotno pravilniku koji je propisao da naknade ne mogu biti veće od 70 posto od plate stalno zaposlenih radnika.
“Nevjerovatan propust je i taj da u ugovoru o radu s pripravnicima nije navedeno da se oni osposobljavaju za radna mjesta za koja su se školovali, već da obavljaju poslove radnih mjesta koja su već utvrđena sistematizacijom. Također, prije potpisivanja ugovora o sufinansiranju sa Službom za zapošljavanje TK, što je rađeno u 2020., u radni odnos su primili radnike, znajući da ne ispunjavaju uslove utvrđene programima sufinansiranja. Njih su odjavili po isteku nekoliko mjeseci i za vrijeme njihovog angažovanja isplaćivali su im plaće iz sredstava aerodroma”, dodaje Bešić.
Nadalje, u inspekcijskom nalazu se navodi i to da su pojedini radnici primljeni u radni odnos, iako u trenutku zaključivanja ugovora o radu nisu ispunjavali uslove za radna mjesta na koja su zaposleni.
“Aerodrom je zaključio i ugovor o obavljanju povremenih i privremenih poslova radi obavljanja poslova vozača službenog motornog vozila u vlasništvu aerodroma, a pravilnikom je propisano da se za tu vrstu poslova može zaključiti samo ugovor o radu. Također, uprava aerodroma je 500.000 KM namjenskih sredstava, koja su dodijeljena od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija za kapitalne projekte, nenamjenski utrošila za plaćanje faktura za nabavku goriva, špediterske usluge i druge troškove te su tek nakon okvirno dva mjeseca ta sredstva vratili na namjenski račun, kršeći određene procedure”, kaže Bešić.
Usložnjeno funkcionisanje aerodroma
Mnoge nepravilnosti, prema Bešićevim riječima, i danas iziskuju dodatne troškove aerodromu, što je usložnilo funkcionisanje ovog preduzeća. Resorni ministar ističe da je Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija upućen dopis vezano za organiziranje sastanka na kojem bi se pokušali pronaći modaliteti za dug koji postoji prema ovoj instituciji, na način da on prolongirano bude isplaćen ili eventualno usmjeren u kapitalna ulaganja.
“Razvoj aerodroma u smislu kapitalih projekata u ovom trenutku nije ugrožen, s obzirom na to da su za tu namjenu ranije osigurana namjenska sredstva. U tom dijelu se nastavljaju infrastrukturna ulaganja, a prije nekoliko dana je objavljen javni poziv za izgradnju trećeg odlaznog gatea, koji bi značio dopremanje trećeg baznog aviona i potencijalno još 300 hiljada putnika”, naglasio je Bešić.
Inače, ranija uprava na čelu s direktorom aerodroma Esedom Mujačićem je razriješena dužnosti, nakon čega je uslijedilo imenovanje nove, kojom u svojstvu vršioca dužnosti direktora rukovodi Halid Ahmetbegović. On je za kazao da višemilionska dugovanja, koja su naslijeđena od ranije uprave, moraju biti što hitnije sanirana, kako bi se krenulo u razvoj i proširenje aerodroma.
“Velika je sreća da je Vlada Tuzlanskog kantona prepoznala značaj i ulogu ovog aerodroma i rebalansom budžeta odobrila iznos od 1,5 miliona KM za konsolidaciju preduzaća i na taj način stvorila pretpostavke za nastavak redovnog poslovanja”, kazao nam je Ahmetbegović.
I pored svih problema u kojima se trenutno aerodrom nalazi, nova uprava je, istaknuo je Ahmetbegović, u cilju proširenja kapaciteta i povećanja broja putnika, 11. oktobra raspisala tender za izgradnju trećeg izlaznog gatea.
Također, urađen je idejni projekt za izgradnju novog parkinga s okvirno 300 parking mjesta, a potpisan je i ugovor o PCN proračunu i atestiranju poletno-sletne staze, kako bi se utvrdila i na viši nivo podigla kategorija nosivosti.
“Potpisan je ugovor za sanaciju i asfaltiranje rulnice, a u toku je i proces eksproprijacije zemljišta, radi ugradnje dodatnih prilaznih svjetala na dužini od 900 metara, čime će se podići nivo sigurnosti i omogućiti letenje u uslovima znatno smanjene vidljivosti”, naveo je Ahmetbegović.
Poslana je i aplikacija za pristupanje Transevropskoj prometnoj mreži, što je jedan od preduslova za apliciranje za značajna sredstva iz evropskih fondova, a iz menadžmenta aerodroma u planovima navode i udvostručavanje broja putnika u 2022. godini te zaokruživanje na milion putnika u godini kasnije.
Izvor: klix
