EU izvještaj o napretku ka članstvu: Bosni i Hercegovini najlošije ocjene

U dokumentu se navodi kako izaziva zabrinutost zbog „selektivnog i netransparentnog gonjenja i sudskog praćenje slučajeva korupcije“

Europska komisija (EK) u svom izvještaju o paketu proširenja Bosni i Hercegovini dala je najgore ocjene u regionu.

Izvještaj koji se tiče Bosne i Hercegovine, ima ubjedljivo najgore ocjene eksperata EK što se tiče stanja u zemlji u poređenju sa ostalim zemljama regiona.

Nema napretka u borbi protiv korupcije

Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa slobodi izražavanja, niti vanjskim odnosima, a zabiježeno je „nazadovanje” u oblasti javnih nabavki. Što se tiče političkih kriterijuma, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale „slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom“.

– Negativni efekti rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestovati tokom pandemije, direktno utičući na dobrobit građana – ocjenjuje se.

U dokumentu se navodi kako izaziva zabrinutost zbog „selektivnog i netransparentnog gonjenja i sudskog praćenje slučajeva korupcije“.

Identifikuju se sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona i veoma ograničena razmjena obavještajnih podataka. Za policiju se kaže da je „podložna političkom uplitanju” a finansijske istrage i zapljena imovine su, prema nalazima, „uglavnom neefikasni”.

Kada je u pitanju navedeni nedostatak napretka u borbi protiv korupcije, u Izvještaju se navodi nazadovanje i u oblasti javnih nabavki. Pri javnim nabavkama je BiH „primjenjivala povlašteni tretman” za domaće ponuđače prilikom dodjele javnih ugovora, konstatuje se i ocjenjuje kako su potrebne „hitne aktivnosti” na usvajanju zakona o javnim nabavkama i sukobu interesa.

Poseban dio Izvještaja se odnosi na migrantsku krizu

Poseban dio Izvještaja se odnosi na migrantsku krizu u zemlji, gdje se kaže da vlasti nisu uspjele da uspostave održivi sistem migracija i azila što je dovelo do humanitarne krize u decembru 2020. Izvještaj govori o opsežnom angažovanju i podršci EU, te da je u Lipi kod Bihaća na sjeverozapadu BiH osnovan privremeni šatorski kamp za pružanje skloništa svim osobama u potrebi.

Priznaje se da je Bosna i Hercegovina pojačala napore za poboljšanje upravljanja migracijama, ali ocjenjuje se da je potrebno da zemlja osigura efikasnu koordinaciju na svim nivoima upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.

– Ovo zahtjeva pravednu raspodjelu odgovornosti između svih entiteta i kantona, uključujući i smještanje prihvatnih centara – navodi se u izvještaju EK o Bosni i Hercegovini.

Što se tiče osnovnih prava, iako je zakonodavni i institucionalni okvir uveliko uspostavljen, Bosna i Hercegovina, kako stoji u izvještaju, tek treba da usvoji sveobuhvatni strateški okvir. Navodi se da su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse „dvije škole pod jednim krovom“.

Sloboda izražavanja i medija

– Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija, u zaštiti novinara od prijetnji i nasilja osiguravanjem odgovarajućih sudskih mjera, niti u osiguranju finansijske održivosti sistema javnog emitovanja – stoji u dokumentu i dodaje da i dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska, „gdje su aktivisti bili izloženi zastrašivanju i sudskom gonjenju“.

Naglašava se da Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, i nakon presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva.

Takođe stoji da nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu sa europskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka.

Kako se navodi u izvještaju, Bosna i Hercegovina nije postigla ni napredak u pogledu vanjskih odnosa.

– Zemlja mora pojačati napore da okonča pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Bosna i Hercegovina se snažno ohrabruje da poboljša svoje usklađivanje sa vanjskopolitičkim izjavama EU i restriktivnim mjerama – ocenjuju eksperti EK.

Izvor: avaz

Prethodni članakBHRT prodaje rashodovana vozila: Yugu za 200 KM, a kamion bez papira za 300 KM
Sljedeći članakEUFOR pokazao snagu, spremni na sve izazove