Zauzimaju samo 30 m2, rastu brže od kineske ekonomije, ali su i prava turistička atrakcija

Jeste li se ikad pokušali približiti grdosiji visokoj nekoliko desetaka metara koja tiho okreće propelerima i proizvodi struju za tisuće stanovnika? Vjerojatno niste, ali neki putuju u određene zemlje kako bi, između ostalog, posjetili i vjetroelektrane

Dok jedni odlaze na putovanja kako bi upoznali nove kulture, posjetili prirodne znamenitosti ili se samo opustili, drugi u svoj itinerar stavljaju i posjet – vjetroelektranama. Iako na prvu može zvučati neobično, ove fenomene u svijetu godišnje posjete milijuni turista. Tako, primjerice, samo jednu vjetroelektranu u Škotskoj, po nazivu Scroby Sands, godišnje posjeti više od 35.000 ljudi, a u nekim je državama, poput Nizozemske, vjetroelektrana nacionalni simbol, ali i atraktivan turistički mamac.

Zanimljivosti o vjetroelektranama je mnogo – mada izgledaju velike, one zauzimaju iznimno malo mjesta, u prosjeku samo 30 m2. Ne proizvode štetne plinove, a prostor između njih pogodan je za poljoprivredno iskorištavanje. I Hrvatska prati trend dobivanja energije iz vjetroelektrana, a HEP je ove godine pustio u rad Vjetroelektranu Korlat, prvu takve vrste, koja će proizvoditi energiju bez poticaja. A od stručnjaka saznajemo ima li i ona potencijala postati turistička atrakcija.

Wind,Turbines,On,Beautiful,Sunny,Summer,Autumn,Mountain,Landsape.,Curvy

Bura kraj Benkovca zlata vrijedna

Aktualni izazovi u području klime i okoliša danas zahtijevaju transformaciju energetskog sektora prema obnovljivim izvorima energije. Trenutno jedan od najprikladnijih obnovljivih izvora energije za postizanje ciljeva udjela potrošnje energije iz obnovljivih izvora jesu vjetroelektrane. One koriste energiju vjetra za pokretanje lopatica, čime se dobiva mehanička energija, koja se putem električnoga generatora pretvara u električnu energiju. Jedna takva puštena je u travnju ove godine i u Korlatu, a zahvaljujući buri, na tom području vjetroelektrana strujom opskrbljuje 50.000 stanovnika.

– Vjetroelektrana Korlat prosječno će godišnje proizvoditi otprilike 170 GWh električne energije, što je 1% godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. U prijevodu, ova vjetroelektrana odgovara potrebama prosječno 50.000 stanovnika. A s druge strane, projekt VE Korlat pridonijet će i razvoju lokalne infrastrukture kroz plaćanje naknade za korištenje prostora, koja godišnje iznosi otprilike 1,7 milijuna kuna – govori Anđelko Brezovnjački iz HEP-a.

Stupovi ovih vjetroagregata visoki su vrtoglavih 114 metara, a imaju promjer rotora od čak 131 metra. Njihove su pozicije određivali prema potencijalu vjetra na lokaciji, uvažavajući karakteristike terena, prostorno-planske preduvjete, uvjete zaštite prirode i okoliša te mogućnosti priključka na elektroenergetsku mrežu. A Korlat se upravo pokazao kao idealna lokacija. Kako navode iz HEP-a, ovi su vjetroagregati udaljeni minimalno 500 metara od stambenih objekta, a novi sustavi omogućavaju rad sa smanjenom emisijom buke na okoliš. 

Briga za okoliš u svim fazama

S obzirom na to da su ove grdosije građene u gotovo netaknutoj prirodi, potegnulo se i pitanje je li uopće taj zahvat oštetio okoliš. Naime, studija o utjecaju na okoliš propisuje mjere i uvjete zaštite okoliša i ekološke mreže kojih se potrebno pridržavati tijekom svih faza građenja, rada vjetroelektrane, ali i nakon prestanka korištenja zahvata.

– Tijekom građenja zahvata najvažnije je građevinske radove izvoditi u predviđenoj zoni zahvata uz ograničenje kretanja mehanizacije zbog što manjeg narušavanja staništa i očuvanja vegetacije, propisno postupati s nastalim otpadom te provoditi sve propisane mjere zaštite okoliša i njegovih sastavnica – kaže Brezovnjački.

24sata

Poznato je kako se vjetroagregati nalaze na velikoj visini, a održavanje i uklanjanje potencijalnih kvarova zahtijevaju tim stručnih ljudi koji će ovaj nimalo jednostavan posao uspješno obaviti. Tvrtka Nordex elektrane isporučila je, montirala, ispitala i pustila ove vjetroagregate u pogon, a s njima je dogovoren i višegodišnji ugovor o njihovu održavanju.

– U takvim poslovima ovo je uobičajena praksa. Ugovor je koncipiran tako da se vlasniku jamči visoka raspoloživost vjetroelektrane tijekom godine, tj. uz minimalne zastoje. Velik dio održavanja i servisiranja vjetroagregata radi se unutar vjetroagregata te svaki vjetroagregat u stupu ima servisni lift za pristup generatoru i prijenosniku u gondoli te glavčini, kao i ostaloj opremi na vrhu vjetroagregata – objašnjava Brezovnjački.

Imamo li novu turističku atrakciju?

Dok druge zemlje iskorištavaju vjetroelektrane kao turistički proizvod i koriste ih u promotivne aktivnosti, Hrvatska će, nažalost, još trebati pričekati. No iako se možda ne mogu direktno iskoristiti, Korlat će svakako biti zanimljiva destinacija za organizirane posjete nekih skupina.

– Ne očekujemo da će lokacije VE Korlat postati klastična turistička destinacija niti za to ima uvjeta, ali će svakako biti zanimljiva destinacija za organizirane i najavljene posjete učenika, studenata, stručnih i drugi zainteresiranih skupina, pogotovo nakon što se realizira projekt Sunčane elektrane Korlat, čime će na ovom prostoru proraditi jedinstveno hibridno energetsko postrojenje – govori Brezovnjački.

24sata

Dok Vjetroelektrana Korlat marljivo radi i osigurava energiju tisućama stanovnika, HEP kontinuirano radi na analizama i razvoju elektrana na obnovljive izvore energije te u ovom trenutku i u različitim fazama razvoja ima nekoliko projekata vjetroelektrana.

U BiH sporije ide uspostava od Hrvatske ali vjetroelektrana malim koracima idu naprijed.

Izvor: 24sata.hr

Prethodni članakPogledajte kako se Australac oprostio od voljene osobe: ‘Zbog lockdowna nisam mogao na sprovod‘
Sljedeći članakVlada FBiH usvojila naredbe i preporuke Kriznog štaba