7 primjera kako nas naš mozak vara bez da smo toga svjesni

Koliko puta vam se dogodilo da se sjećate nečega što se zapravo nije dogodilo ili situacije koja se nije odigrala baš tako kako pamtite? Naše je pamćenje osjetljivije na razne utjecaje nego što to mislimo

1. Barnumov efekt

Radi se o situacijama kad ljudi vjeruju da se opisi određenih sposobnosti i karakteristika odnose samo na njih, iako se zapravo mogu odnositi na svakoga i svatko se u njima može pronaći. Dobri primjeri za to su kolačići sreće, horoskopi i testovi osobnosti na internetu.

2. Iluzija transparentnosti

Na primjer, trenuci u kojima imamo snažne emocije i uvjereni smo da je to drugim ljudima očito, posebno onima koji nas dobro poznaju. 

Razlika između našeg iskustva i onoga što drugi ljudi vide poznata je kao – iluzija transparentnosti. Ona, recimo, može uzrokovati da vjerujemo kako našu tjeskobu zbog javnog nastupa mogu svi vidjeti, a zapravo to možda nitko ne primijeti. 

3. Frojdovsko proklizavanje

Je li vam se ikad dogodilo da ste mislili reći jedno, a izgovorili ste nešto sasvim drugo? To se obično pojavljuje tijekom razgovora, ali se zna dogoditi i kod pisanja ili tipkanja i naziva se – Frojdovskim proklizavanjem.

Prema poznatom neurologu i utemeljitelju psihoanalize Sigmundu Freudu, dijelovi nesvjesnog uma ponekad skliznu u svjesno ponašanje pa nas to navede da govorimo stvari koje nismo planirali reći naglas. 

Na primjer, to može biti dijete koje svog učitelja nazove ‘tata’, jer dobar dio dana kojeg je provodio s ocem, sad provodi s učiteljem.

4. Heuristika dostupnosti

Heuristika dostupnosti je mentalni prečac koji se temelji na brzim primjerima koji nam padaju na pamet kod analize određene teme, predmeta ili odluke. 

To se obično zna dogoditi tijekom donošenja odluka. Primjerice, nakon što vidite nekoliko vijesti o krađi automobila, mogli biste zaključiti da je krađa vozila mnogo češća pojava u vašoj blizini nego što zapravo je – i već razmišljate kako bolje zaštititi svoje vozilo, što poduzeti… 

Two cheerful women having fun during coffee time in a cafe.

5. Lažno pamćenje

Koliko puta vam se dogodilo da se sjećate nečega što se zapravo nije dogodilo ili situacije koja se nije odigrala baš tako kako pamtite?

Naše je pamćenje osjetljivije na razne utjecaj nego što to mislimo. Lažno sjećanje je nešto što nam se čini stvarnim, ali je zapravo kreacija našeg vlastitog uma.

Jednostavan primjer: Uvjereni ste kako ste pokrenuli perilicu posuđa prije nego ste izašli iz kuće, ali shvatili ste kako to niste napravili čim ste se vratili.

6. Ironična teorija procesa

To je pojava misli koje ne želimo imati, a možda su vezane za neki nesretan događaj ili neugodan trenutak, čak na nešto što se uopće nije dogodilo, ali bi moglo biti, tako barem vjerujemo. Ili kad razmišljamo da bismo mogli nešto neugodno napraviti ili reći pa nas već jeza hvata od toga. 

U takvim situacijama se čini da – što više takve misli pokušavamo potisnuti, one nam češće padaju na pamet. 

7. Zaostatak pažnje

To su situacije kad se ne možemo usredotočiti na nešto, nedostatak pažnje, i često se pojavljuje tijekom dana kad trčimo od obveze do obveze i naša pozornost postepeno opada.

Na kraju se može dogoditi da više toga započnemo, a ništa ne napravimo do kraja. Zato je dobro napraviti raspored obveza i odrediti dovoljno vremena da se svaka riješi, prenosi Brightside.

Izvor: 24sata.hr

Prethodni članakIzgovor ‘nisam bio svoj, bio sam pijan’ ne stoji – točno smo takvi
Sljedeći članakLjudi koji nemaju prijatelje su otkrili kako se nose sa samoćom