Problem Arktika: Zašto hladni sjever postaje užarena tačka u odnosima Rusije i SAD-a

Prvi sastanak američkog predsjednika Joe Bidena i predsjednika Rusije Vladimira Putina obilježile su brojne vanjskopolitičke teme. Interesantno, jedna od njih odnosila se i na krajnji i hladni sjever Zemlje odnosno područje Arktika.

Iako se odnosi Rusije i SAD-a promatraju prije svega kroz prizmu odnosa na Bliskom istoku, Africi, odnosima prema EU i Kini, tema Arktika posljednjih nekoliko mjeseci postala je vjerovatno jedna od onih koje se najčešće spominju na rijetkim sastancima američkih i ruskih zvaničnika.

Zašto je važan Arktik?

Tokom sastanka Bidena i Putina, predsjednici dvije svjetske sile rekli su kako su, između ostalog, održali i sveobuhvatan sastanak i o Arktiku te temama poput ekonomije, militarizacije ovog područja i klimatskim promjenama.

Stepen pokrivenosti ledom na području Arktika iz godine u godinu sve je manji. Klimatske promjene, dar od Boga ili neminovan slijed događaja – u ovom trenutku razlog za ovakve procese potpuno pada u drugi plan sve dok velike svjetske sile i dalje uspijevaju izvući ekonomsku korist iz naizgled apokaliptične situacije. Pored korištenja resursa kao što je plin, Rusija pokušava iskoristiti morske kapacitete tzv. Sjevernog morskog puta.

Transportne rute na krajnjem sjeveru (Foto:Twitter)

Predsjednik Rusije još 2011. godine je izjavio kako je Arktik prečica između najvećih tržišta Evrope i azijsko-pacifičkog regiona što dovoljno govori o značaju ovog naizgled nebitnog dijela planete.

Putinova priča uklapa se i u ruske planove koji za cilj imaju da do 2024. godine količina tereta koja ide ovim putem dosegne najmanje 80 miliona tona godišnje.

Ovakvi planovi, osim što zahtijevaju značajna finansijska sredstva, prilično narušavaju već loše odnose Rusije sa SAD-om, čiji zvaničnici su mišljenja kako Rusija nema pravo zloupotrebljavati međunarodne vode za vlastite ekonomske, političke i druge ciljeve.

Tokom nedavnog sastanka Arktičkog vijeća koje čini 8 zemalja, državni sekretar SAD-a Antony Blinken izjavio je kako Rusija nema pravo tražiti dozvolu za strane brodove koji žele prolaziti sjevernim vodama.

“Vidjeli smo da Rusija predlaže nezakonite pomorske zahtjeve, posebno reguliranje prolaza stranih brodova koji se kreću Sjevernim morem što nije u skladu sa međunarodnim pravom”, rekao je Blinken.

S druge strane, Lavrov je istakao kako su ruski planovi na Arktiku potpuno legitimni i zakoniti.

“Svima je već odavno poznato da je ovo naša teritorija. Ovo je naša zemlja i mi smo odgovorni za očuvanje sigurnosti naše arktičke obale. Sve što Rusija tamo radi je apsolutno legalno i legitimno”, ističe ruski šef diplomatije.

Militarizacija Arktika – uvod u pravi hladni rat?

Nakon ekonomije, problem koji također opterećava odnose dvije velike sile jeste i pitanje militarizacije i raspoređivanja vojnih snaga u području Arktika. Upravo samo shvatanje militarizacije trenutno izaziva najviše napetosti između dvije države o čemu su govorili kako ministri vanjskih poslova, tako i predsjednici država na sastanku u Ženevi.

“Možemo vidjeti da Rusija poduzima korake koji sugeriraju da su zainteresovani za militarizaciju regije što je upravo u suprotnosti sa našom željom da osiguramo da Arktik ostane područje mirne saradnje”, rekao je jedan od zvaničnika State Departmenta.

S druge strane, Putin je naglasio kako SAD nema razloga za brigu i da Rusija sve što radi na Arktiku, radi u skladu sa zakonom.

“Rekao sam svom kolegi da ne vidim razlog za zabrinutost. Rusija se apsolutno pridržava svih međunarodnih zakona o Sjevernom morskom putu i posvećeni smo pružanju mirnog prolaza svim brodovima uključujući i vojne”, rekao je Putin.

Ruska Sjeverna flota konstantno održava vježbe (Foto: Ministarstvo odbrane Rusije)

Zapravo, pitanje militarizacije područja Arktika aktuelizirano je nedavno novim razmještanjem ruskih snaga na krajnjem sjeveru. Klimatske promjene osim što su pogodovale transportu, idealna su prilika da Rusija svoje megalomanske ekonomske zahtjeve na ledenom sjeveru potkrijepi i vojnom silom.

Ipak, kako klimatske promjene doprinose razvoju ruske ekonomije i vojne infrastrukture na Arktiku, s druge strane one zahtijevaju i jačanje vojnih utvrđenja putem kojih Rusija, kako tvrdi Kremlj, ne želi napadati već jednostavno očuvati teritorije koje smatra svojim.

Dok otopljavanje leda omogućava lakšu plovidbu, otapanje ujedno Rusiju čini ranjivom u slučaju eventualnog izbijanja sukoba sa SAD-om ili nekom drugom državom. Do sada, Rusiju je “vječni” led štitio sa sjeverne strane, ali pod utjecajem klimatskih promjena, taj led se sve više pretvara u idealnu površinu za prolaz vojnih brodova i drugog naoružanja.

Gdje su sve raspoređene ruske, a gdje američke snage?

Zbog svega navedenog, očigledno je kako će Kremlj i u budućnosti veliku pažnju u vojnom smislu posvećivati Arktiku. Samim tim, ni SAD neće sjediti skrštenih ruku zbog čega ovo područje Zemlje u budućnosti, i pored brojnih sastanaka dvije sile, može postati jedno od ključnih pitanja oko kojeg će se voditi diplomatske i druge bitke.

Ukoliko uporedimo same vojne planove i jedne i druge strane, čini se kako je Rusija u ovom trenutku daleko ispred SAD-a u kontekstu militarizacije i djelovanja na Arktiku. Rusija obnavlja brojne arktičke baze iz perioda SSSR-a, a duž obale postavljeni su i protivraketni S-400 sistemi.

Arktik Rusiji služi i za testiranje novog naoružanja pa su se tako u aprilu pojavile informacije kako Rusija uveliko vrši testiranja novog torpeda Poseidon 2M39, moćnog oružja koje direktno, prema procjenama stručnjaka, može ugroziti i samu teritoriju SAD-a.

Pored testiranja, interesantne su i same ruske baze na području Arktika. Nekolicina novinara imala je priliku obići najsjeverniju bazu na skupini otoka koja nosi naziv Zemlja Franje Josipa, koji je udaljen samo 960 kilometara od Sjevernog pola. Sama baza može primiti do 150 vojnika, a Rusi tvrde kako ona ne služi militarizaciji Arktika već odbrani ruskih teritorija.

Pored baze smješteni su mobilni sistemi priobalne zaštite Bastion koji se mogu pripremiti za lansiranje za samo 5 minuta. Na ovom području prisutna je ruska Sjeverna flota koja je uredbom iz januara 2021. godine postala samostalni vojni okrug. Glavna baza se nalazi u ruskoj luci Murmansk koja je smještena na Barentsovom moru.

S druge strane, dok ruska vojska jača kapacitete na Arktiku, američki utjecaj na ovom području i dalje stagnira. Trenutno, Sjedinjene Američke Države najveći problem imaju s nedostatkom ledolomaca što na području kakav je Arktik sigurno utječe na mogućnosti nešto aktivnijeg djelovanja.

Za razliku od Rusije koja želi trajno prisustvo na Arktiku te zbog toga obnavlja stare i gradi nove baze na najudaljenijim predjelima, najsjevernija vojna baza SAD-a zapravo je na Grenlandu. Od ostalih objekata, SAD većinom koristi privremene vojne kampove koji služe za vojne manevre prilikom izvođenja većih i manjih vojnih vježbi.

Jedna od takvih kampova je i Seadragon koji je formiran u sklopu vojne vježbe ICEX 2020. U vježbi američke vojske učestvovale su i druge države partneri, a fokus je bio na testiranju podmornica USS Connecticut i USS Toledo.

Za sada, čini se kako američka vojska ne može parirati Rusiji kada je riječ o naoružavanju Arktika. Međutim, vojni zvaničnici SAD-a izjavili su nedavno kako u budućnosti žele pojačati vojno prisustvo SAD-a na arktičkom dijelu.

Da su Amerikanci ozbiljno shvatili zadatak dovoljno govori i podatak da je ministar odbrane Lloyd Austin najavio osnivanje Centra za arktičke sigurnosne studije koji će, uz saradnju američkih saveznika, zastupati interese SAD-a i drugih zemalja Zapada, u cilju, kako se navodi, mirnijeg i prosperitetnijeg regiona Arktika.

Uz to, treba dodati kako je već najavljena i velika vojna vježba koja će se održati 2022. godine, a koja nosi naziv Hladni odgovor. Vježba će se održati na krajnjem sjeveru Norveške a u njoj će učestvovati preko 40.000 vojnika NATO saveza čime će se poslati jasna poruka kako Zapad neće tolerirati ruske vojne poteze na sjevernim predjelima.

Uprkos činjenici da se odnosi Rusije i SAD-a ogledaju kroz užarena područja Bliskog istoka i drugih, južnijih dijelova svijeta, hladni Arktik bi u budućnosti mogao postati znatno užarenije mjesto gdje bi se, pored alarma za uzbunu za otapanje leda, mogli aktivirati i drugi alarmi ekonomske i vojne prirode.

Time će fokus pažnje ponovo biti na SAD-u i Rusiji – velikim silama koje žele ostvariti, direktno ili indirektno, nadmoć nad nasjevernijim dijelovima Zemlje.

Izvor: klix