Kad ste dulje izloženi suncu, najčešće se prva javlja iscrpljenost. Zbog toga se toplinski udar može lako ‘sakriti’. Prepoznajte ga na vrijeme jer može biti opasan po život
Toplinski udar prepoznat ćete po visokoj temperaturi, osjećaju groznice, vrućoj, suhoj i crvenoj koži, nedostatku znojenja, ubrzanom pulsu, žeđi, mučnini i/ili povraćanju, otežanom površnom disanju, dezorijentiranosti pa čak i gubitku svijest.
Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala, ističe HZJZ.
Ponekad ga nije lako prepoznati jer simptomi mogu sličiti nekoj drugoj bolesti, recimo mogu se lako zamijeniti za groznicu. No kad ste dulje izloženi suncu, najčešće se prva javlja iscrpljenost. Zbog toga se toplinski udar može lako “sakriti”. Ako se ne prepoznaje na vrijeme, može biti opasan za život. Zbog toga ga treba brzo prepoznati i pozvati Hitnu pomoć.
Nakon što pozovete Hitnu, stavite oboljelog u hlad pa ga hladite polijevajući vodom ili mašući lepezom.
Strujanjem zraka će tjelesna temperatura lakše pasti. Ako je oboljeli pao u nesvijest, okrenite ga na bok da se ne uguši vlastitim jezikom, a ako je prestao disati, započnite s oživljavanjem. Nikako ne smijete onome tko je doživio toplinski udar stavljati led na kožu niti hladiti ledenom vodom.
U mozgu se nalazi centar za termoregulaciju koji putem drugih mehanizama održava temperaturu tijela, no u slučajevima dugotrajnog ili kratkotrajnog izlaganja visokim temperaturama može doći do sloma tih termoregulacijskih mehanizama. Najvažniji termoregulacijski mehanizam je znojenje koje prestaje pa zbog toga tjelesna temperatura u 10-15 minuta može porasti na 41°C.
Preporuke za ponašanje na velikim vrućinama:
- Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla
- Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
- Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
- Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
- Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
- Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
- Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. ‘smoothie’ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Izvor: 24 sata
