Od 11. mjeseca 2020. godine Etiopija, tačnije regija Tigraj na sjeveru države, postala je poprište jednog od najkrvavijih sukoba, a rat koji je poečo kao vojna operacija protiv pobunjenika pretvorio se u masovno ubijanje nemoćnih stanovnika regije.

Iako su u rješavanje sukoba umiješani brojni svjetski akteri, uključujući i najveće svjetske sile, rat u Etiopiji i dalje traje. Svakodnevni izvještaji pokazuju kako sukob svakim danom sve više dobija obrise etničkog čišćenja, a brojni analitičari jasno naglašavaju – u Tigraju se dešava genocid.

Šta je prouzrokovalo sukob u Etiopiji?

Iako je rat u ovoj državi okončan 1991. godine te je nakon njega vlast u Etiopiji preuzela frakcija poznata pod nazivom Narodnooslobodilački front Tigraja (TPLF), tenzije u državi su bile prisutne i nakon tog perioda, prije svega zbog etničkih razlika između skupine Tigraj i drugih naroda u ovoj afričkoj zemlji.

Etnička struktura Etiopije (Foto:Encyclopedia Brittanica)
Etnička struktura Etiopije (Foto:Encyclopedia Brittanica)

Od završetka rata, Etiopijom je upravljao Meles Zinawi, pripadnik skupine Tigraj koji je suvereno vladao ovim prostorom sve do smrti 2012. godine, a tokom njegove vladavine, iako je država značajno ekonomski napredovala, postojali su brojni problemi kada je riječ o kršenju ljudskih prava.

Također, u državi je veliki problem predstavljala i činjenica što narod Tigraja predstavlja zapravo samo 6 posto populacije te su mnogi smatrali kako je potpuno nepravedno da upravo oni vladaju Etiopijom.

Regija Tigraj u kojoj sukobi traju od prošle godine (Foto:Twitter)
Regija Tigraj u kojoj sukobi traju od prošle godine (Foto:Twitter)

Međutim, nakon njegove smrti, Etiopija je ušla u nestabilan period, a problemi su eskalirali 2018. godine kada je TPLF prvi put od 1991. godine nakon masovnih protesta zbačen s vlasti, a na to mjesto stigao je Abiy Ahmed, političar čije porijeklo vodi iz etničke grupe Oromo, koja ujedno predstavlja i najbrojniju etničku skupinu u Etiopiji.

Iako je Abiy od početka vladavine potencirao jedinstvo Etiopljana, bilo je jasno kako TPLF neće tek tako pristati na gubitak vlasti u Adis Abebi. Abiy je pokušao ujediniti sve etničke strukture u državi pod jedinstven plašt te je 2019. godine osnovao “Stranku Prosperiteta”, ali naišao je na otpor naroda Tigraja, čije strukture nisu željele pristupiti novoj partiji.

Jedan od razloga za takvu odluku jeste i činjenica da je Abiy od početka vladavine potencirao i poboljšanje odnosa sa susjednom Eritrejom, a s kojom je Etiopija vodila višedecenijski rat za nezavisnost. Tenzije su od 2018. godine konstantno rasle, a situacija je eskalirala u novembru 2020. godine, kada se na sjeveru države dogodio sukob između vojske Etiopije i TPLF-a.

Premijer Abiy Ahmed je nakon toga pokrenuo vojnu akciju prema pobunjenicima sa sjevera države, a osim vojnog sukoba, Abiy je istakao kako su snage Tigraja pokazale neposlušnost prema centralnoj vlasti i činjenicu da su održali regionalne izbore, iako su izbori u ostatku države odgođeni zbog pandemije koronavirusa.

Na početku sukoba lider Etiopije je u brojnim izjavama za medije potencirao kako je država spremna na sukob te da će neposlušni lideri sa sjevera države biti vrlo brzo uhapšeni, nakon čega će se uspostaviti red u ovoj regiji.

Međutim, umjesto brze akcije i još brže vojne pobjede, rat se nastavio mjesecima poslije i traje do danas, a Abiy je rekao kako su se snage TPLF-a razišle poput “brašna na vjetru”, čime je opisao trenutnu situaciju na frontu.

Od brze vojne akcije do sveopćeg pokolja

Ubrzo, nakon početka eskalacije sukoba rat je iskoristila i susjedna Eritreja, koja je također izvršila nekoliko napada na snage TPLF-a u Tigraju, što je bio uvod u masakr i ponavljanje krvave historije ovog dijela Afrike.

Od tada se na području sjevera Etiopije bore brojne paravojne formacije, uz zvanični TPLF, vojska Etiopije i snage Eritreje, čime su stvorene apsolutno sve pretpostavke za masovna ubistva nedužnih civila, koja se nažalost dešavaju iz dana u dan.

Nekoliko dana od početka rata Amnesty International prijavio je ubistvo 600 civila u gradu Mai Kadra, a pretpostavlja se da su ubistva počinile paravojne formacije bliske TPLF-u.

U početku se za masovna ubistva civila okrivljavala samo jedna strana, ali ubrzo su stizali izvještaji kako i snage Etiopije i Eritreje također učestvuju u ubijanju starijih, djece, ali i u silovanju žena. Iako je Abiy ovakve izvještaje oštro odbacivao, svakodnevni brutalni snimci jasno su dokazivali umiješanost u ove zločine.

Iako se za sada ne može utvrditi tačan broj ubijenih, pretpostavlja se kako je do sada u sukobima nastradalo više desetina hiljada građana ove države. Posljednji izvještaj istraživačke grupe iz Belgije pokazao je kako su istraživači od početka sukoba uspjeli identifikovati 2.000 ljudi koji su ubijeni u više od 150 organizovanih ubistava kojima su rukovodile paravojne strukture.

Najmlađe žrtve ovakvih napada bile su bebe, dok su najstariji ubijeni imali više od 90 godina.

U sukobima najviše ispaštaju djeca i siromašni (Foto: EPA-EFE)
U sukobima najviše ispaštaju djeca i siromašni (Foto: EPA-EFE)

“Znamo da postoji mnogo više žrtava, ali smo mi uspjeli identifikovati njih 2.000 i kontekst u kojem su ubijeni. Samo 3 posto žrtava ubijeno je u zračnim ili drugim napadima, svi ostali su žrtve organizovanog ubijanja stanovništva”, rekao je jedan od istraživača za The Guardian.

Pored brojnih ubistava, rat je doveo i do drugih problema. Zbog sukoba širom regije Tigraj, veliki broj izbjeglica prelio se preko granica susjednih zemalja poput Sudana, čime je regija u potpunosti destabilizovana. Poražavajući su podaci i o broju građana kojima je potrebna humanitarna pomoć.

Prema posljednjim informacijama, više od 4,5 miliona građana nalazi se u takvom stanju da im je potrebna humanitarna pomoć, a kao i u svakom ratu, i u ovom su najviše stradali siromašni stanovnici, djeca i žene.

Plan pomoći za Tigraj (Foto:UNICEF)
Plan pomoći za Tigraj (Foto:UNICEF)

Ured za koordinaciju humanitarnih poslova UN-a prije nekoliko dana ukazao je na strahovite posljedice sukoba koji se dešava u Tigraju, a kako ističu, stopa pothranjenosti djece je alarmantna.

“Od više od 69.000 djece u Tigraju pregledanih zbog pothranjenosti, identificirano je više od 1.900 slučajeva teške akutne pothranjenosti i više od 17.700 slučajeva umjerene pothranjenosti”, navodi se.

Više od polovine od 605 trudnica i dojilja, pregledanih u 10 okruga početkom prošlog mjeseca, imalo je umjerenu akutnu pothranjenost, što je povećalo rizik od povećanja broja mrtvorođenčadi, pobačaja i smrtnosti majki i novorođenčadi, navodi se u saopćenju humanitarnog ureda.

Kada je riječ o položaju žena u ovoj regiji, sve češći su podaci o silovanjima koja provode paravojne i druge formacije u regiji.

Prema podacima britanske zastupnice Helen Hayes, broj prijavljenih silovanja u ovoj regiji kreće se i do 10.000, a pretpostavlja se da je ovaj broj i veći s obzirom na to da se brojne žene i dalje boje prijaviti ovakve gnusne činove strahujući za svoj život.

I dok rat u Etiopiji, tačnije u njenoj regiji Tigraj i dalje traje, u toku su brojne konferencije i razgovori putem kojih se pokušava doći do rješenja ovog sukoba. Od međunarodnih aktera, najviše se u razgovorima ističu Sjedinjene Američke Države koje sigurno imaju i najveći interes u tome da Etiopija konačno krene prema miru.

Interesantno, upravo je Abiy Ahmed 2019. godine bio dobitnik Nobelove nagrade za mir, a kao razlog za dodjelu, komitet je istakao njegove zasluge za pomirenje etničkih skupina u državi te poboljšanje odnosa sa susjednom Eritrejom.

Samo godinu kasnije Abiy Ahmed se od mirotvorca pretvorio u čovjeka koji nije uspio obuzdati sukob na sjeveru zemlje. Da stvar bude još više poražavajuća, umjesto priče o pomirenju, Abiy je svojim postupcima i šutnjom na evidentne zločine pokazao da postaje lider koji će se pamtiti kao još jedan u nizu onih iz kategorije čije su ruke također okrvavljene u sukobima.

Izvor: klix

Komentari

komentara