Pojedine članice EU zahtijevaju drugačiju strategiju. EU je duboko podijeljena, a razloga je mnogo, tvrdi Ćerimagić

Šefa diplomatije Evropske unije Žozepa Borelja (Joseph Borell) devet članica EU pozvalo je da na sastanku ministara vanjskih poslova u aprilu vodi stratešku raspravu o zemljama zapadnog Balkana i njihovim perspektivama, navodi se u pismu u koje je imao uvid portal EURACTIV.

Velike razlike

– Vjerujemo da je krajnje vrijeme za strateški pogled na zapadni Balkan – napisali su ministri vanjskih  poslova Austrije, Hrvatske, Češke, Njemačke, Grčke, Irske, Rumunije, Slovačke i Slovenije.

Iako u EU već duže vremena postoje inicijative da se poveća angažman po pitanju zapadnog Balkana i aktivnije radi na njegovoj integraciji, proces je naišao na još jedan kamen spoticanja kada je Bugarska ujesen blokirala Sjevernu Makedoniju zbog neslaganja oko historije i jezika. Također, bugarski veto naštetio je i Albaniji jer članice EU na pristupanje Skoplja i Tirane gledaju “u paketu”. Nedostatak konkretnog napretka ide naruku zapadnoevropskim zemljama, posebno Francuskoj, čije je javno mnijenje postalo skeptično prema proširenju EU.

Adi Ćerimagić, ekspert za EU iz ugledne nevladine organizacije Inicijativa za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina, u izjavi za „Avaz“ ističe da nijedna zemlja zapadnog Balkana ne može očekivati da postane članica EU prije 2030. godine.

-EU je duboko podijeljena. Razloga zašto je EU podijeljena je mnogo. Najveći dio drži kako bi, u trenutku kada se treba konsolidirati nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva i odgovoriti na izazove koje predstavljaju Poljska i Mađarska, novo širenje EU dodatno oslabilo i usporilo proces odlučivanja u samim institucijama EU – objašnjava Ćerimagić.

On ističe da BiH ima veliki broj prijatelja u samoj EU i mnogo onih koji razumiju da ovakva brzina odvijanja procesa ne daje rezultate.

– EU je potrebna politika koja će grupu od šest siromašnih zemalja, omeđenih najbogatijim i najnaprednijim tržištem, izvući iz izolacije u kojoj se nalaze sada. I dati im određenu viziju gdje mogu biti za pet godina ako rade, reformiraju se i usvajaju EU standarde. Toga sada nema – navodi Ćerimagić.

Siromašna zemlja

On kaže da niti jedna siromašna evropska zemlja u posljednjih 30 godina nije napravila značajan ekonomski, društveni i politički skok, a da se nije priključila tržištu EU. Ili tako što se uvezala s drugim jednako siromašnim i nerazvijenim tržištima. Stoga, ESI predlaže model integracije zapadnog Balkana u EU na način da se ovim državama prvo omogući da postanu dio istog ekonomskog prostora.

Velika korist

Ćerimagić ističe da bi ekonomska integracija regiona omogućila snažan zamah razvoju svih.

-To bi u regionu omogućilo političarima, opoziciji i poziciji, javnoj upravi, građanima, privredi, investitorima i medijima da znaju da će, ako u pet godina urade sve reforme, onda građani i privreda imati konkretnu korist. Ako neke zemlje budu brže, to će stvarati pritisak na ostale. U takvoj situaciji EU onda ima i odgovor na pokušaje drugih aktera da utječu u regionu – tvrdi Ćerimagić.

Izvor: avaz

Komentari

komentara