U Njemačkoj sve više ljudi koristi bezgotovinske načine plaćanja. Pandemija je samo ubrzala taj trend. Stručnjaci upozoravaju na moguće rizike – pogotovo po pitanju zaštite podataka

Jedan njemački lanac pekarnica (s najvećim prometom u zemlji) početkom lipnja prošle godine se našao na naslovnicama medija. Poduzeće čije se sjedište nalazi u jednom manjem mjestu u blizini Düsseldorfa mušterijama je ponudila “inovacijski popust” od 3% – za sve one koji bezgotovinski plaćaju kupljeni kruh ili pecivo. Ta je pekarnica ustvari samo mušterijama “prebacila” popust, odnosno sniženje PDV-a (s 19 na 16 posto), to je bila jedna od korona-mjera pomoći njemačkih vlasti privredi, odnosno građanima. Obrazloženje je glasilo: plaćanje karticama ili smartphoneom nije samo brže, nego je i higijenski prihvatljivije, piše Deutsche Welle.

Poticanje na bezgotovinsko plaćanje

Kampanje ove tvrtke je samo jedan od brojnih primjera za načine na koje njemačke tvrtke i dućani žele potaknuti mušterije da “pređu” na bezgotovinsko plaćanje. A ono je već neko vrijeme u trendu, to se moglo uočiti i prije pandemije. Prva godina u kojoj je u Njemačkoj bilo zabilježeno da je veći udio ljudi koji prilikom kupovine, odnosno plaćanja koriste kartice nego onih koji se odluče na gotovinsko plaćanje bila je 2018.

U protekloj godini dućani su 56% prometa ostvarili preko bezgotovinskog plaćanja. U usporedbi s drugim europskim zemljama to i nije tako puno, Njemačka je negdje u sredini ljestvice. U Luksemburgu, Francuskoj ili Estoniji ljudi češće plaćaju karticom. Na samom vrhu ljestvice su skandinavske zemlje. Tamo mnogi hoteli, barovi ili dućani uopće ne žele prihvatiti plaćanje kovanicama i novčanicama. U Švedskoj 82% ljudi u međuvremenu plaća bezgotovinski.

Politički cilj – bezgotovinsko plaćanje

U cijeloj Europskoj uniji se elektronsko plaćanje “reklamira” kao siguran i brz način plaćanja, odnosno kao “higijenska mjera”. Europsku komisiju pritom ne smeta ni činjenica da uopće nema nikakvih dokaza da kovanice ili novčanice doista predstavljaju neki znatniji rizik za širenje virusa. Pandemija je pokazala koliko je bezgotovinsko plaćanje praktično, tvrde iz Bruxellesa. I zato će EU i ubuduće još više poticati bezgotovinski način plaćanja. Šefica Komisije Ursula von der Leyen digitalizaciju i bezgotovinski način plaćanja je proglasila vrhovnim prioritetima – odmah nakon zaštite klime.

Oliver Hommel je stručnjak za płatni promet u kompaniji Accenture, jednom od najvećih konzultantskih firmi u svijetu. Ovaj ekonomist je uvjeren da će se nastaviti trend korištenja bezgotovinskih načina plaćanja u Europskoj uniji. Na jednoj strani “ljudi su se navikli na prednosti” tog načina plaćanja, a na drugoj je “već i prije korona-krize znatno opala rezerviranost trgovaca prema plaćanju karticama”.

Izvor: net.hr

Komentari

komentara