Doktorica Đurđica Sivić, specijalist psihijatar, već 20 godina radi u svojoj zagrebačkoj psihijatrijskoj ordinaciji, a za prošlu, 2020. godinu, kaže da je bila posebna, kako za njezine pacijente tako i za nju koja je u psihijatrijskoj službi od 1986. godine.

Razlog je, naravno, izniman stres u kojem smo se svi našli, a koji je vezan uz epidemiološku situaciju i seizmološka događanja.

Nepredvidivi “neprijatelji” protiv kojih se teško boriti, među kojima su gubitak imovine, posla, bolesti… često su izazvali brojne tjelesne te psihološke smetnje, objašnjava.

Godina iza nas je i ona u kojoj su mnogi odlučili olakšanje potražiti u tabletama/lijekovima za smirenje. Međutim, kao i za sve drugo, i kod ovih lijekova važno je dobro se informirati. Zato nam je dr. Sivić odgovorila na nekoliko osnovnih pitanja.

Korištenje tableta za smirenje treba biti kotrolirano

U liječenju paničnih poremećaja, socijalnih anksioznih poremećaja te raznih fobija najčešće se, rekla nam je, koriste lijekovi anksiolitici (Normabel, Praxiten, Lexaurin, Helex, Xanax…) jer ublažavaju tjeskobu, uzrujanost, napetost i nesanicu. Često se koriste i kod niza somatskih odnosno tjelesnih tegoba, a kod stomatoloških zahvata djeluju miorelaksirajuće.

Radi se o lijekovima koji se izdaju na recept, a propisuju ih liječnici opće medicine, bolnički liječnici i stomatolozi. To su najčešće, kaže dr. Sivić, benzodiazepini (podskupina ankisolitika).

Ono što ističe je da korištenjeanksiolitika, odnosno lijekova za smirenje, mora biti kontrolirano jer oni brzo smiruju stresno stanje i uvode u san.

Nakon nekoliko tjedana primjene njihova djelotvornost slabi, te je za isti učinak potrebna veća doza istog lijeka.

Ako nije došlo do poboljšanja kliničke slike nakon kraćeg vremena (četiri tjedna), liječnik treba uputiti svoga pacijenta psihijatru na daljnji tretman, objasnila je.

Ipak, činjenica je da se mnogi olako odlučuju na konzumaciju ovakvih lijekova koji su dio mnogih “kućnih apoteka.”.

Da su lijekovi za smirenje često dio “kućne ljekarne” potvđuje i dr. Sivić i dodaje kako novi korisnici ovih lijekova informacije dobivaju od poznatih osoba u svom okruženju gdje se najčešće favoriziraju spomenuti brzi pomagači.

Međutim, svatko prije konzumacije ovih lijekova mora biti upoznat i s potencijalnim smetnjama.

Najčešće smetnje korisnici ovih lijekova opisuju kao apstinencijsku krizu, sindrom sustezanja zbog dugotrajne primjene anksiolitika, te naglog prekida primjene preparata, ali kod kratkotrajne primjene navode i mentalnu zbrkanost, teškoće s pamćenjem, glavobolje, želučane smetnje te mišićnu slabost, kaže doktorica uz napomenu da osobe koje koriste anksiolitike ne bi trebale upravljati vozilima jer su često snene nakon primjene te im je smanjena koncentracija i koordinacija pokreta.

Posebno se, kaže, ne preporuča konzumacija alkohola i benzodiazepina.

Zašto se nesmijete “snalaziti”?

Iako se radi o lijekovima (tabletama) koji se izdaju na recept, često se dogodi da se ljudi “snađu”, dođu do lijekova i piju ih na svoju ruku. Ono što takve osobe moraju znati je da to može biti itekako opasno.

Primjena benzodiazepina je često u primjeni kod želje za “samoizlječenjem” te njihova primjena kod ljudi koji imaju depresivni poremećaj dovodi do pogoršanja kliničke slike, zbog predrasuda prema potrebi za psihijatrijskim liječenjem.

Stigma prema psihičkim bolesnicima je dio stava koji je teško opravdati, kaže doktorica Sivić.

Na kraju dodaje kako je dugoročno rješenje svakako konzultacija liječnika, psihijatra, te stručnjaka koji se bave liječenjem smetnji raspoloženja, tjeskobe, anksioznosti koja onemogućava kvalitetno socijalno funkcioniranje.

To je možda i najvažniji savjet koji trebate imati na umu ako razmišljate o uzimanju ovih lijekova. Obratite se stručnjaku. 

Izvor: Zadovoljna

Komentari

komentara