U jezeru Dong Mo u Vijetnamu pronađena je kornjača duga jedan metar. Analizom gena potvrđeno je da se radi o vrsti za koju se do tada smatralo da ima samo jednog predstavnika

U jezeru Dong Mo u Vijetnamu pronađena je kornjača duga jedan metar. Vijest je važna jer bi ta ženka mogla biti partnerica mužjaku koji živi u zoološkom vrtu u Kini i tako spasiti najugroženiju vrstu tih gmazova koja je godinama na samom rubu izumiranja. Istraživači su pronašli 86 kilograma tešku kornjaču u hanojskoj četvrti Son Tay. Analizom gena iz krvi potvrđeno je da se radi o vrsti za koju se do tada smatralo da ima samo jednog predstavnika na planetu – mužjaka koji obitava u zoološkom vrtu Suzhou u Kini.

Mogla bi na umjetnu oplodnju

Riječ je o divovskoj mekooklopnoj kornjači (Rafetus swinhoei). Parenje tih dvaju posljednjih pripadnika svoje vrste moglo bi produžiti vrstu, prenosi Guardian. Tih je kornjača nekad bilo puno, no kako to, nažalost, često biva, čovjek ih je doveo do ruba izumiranja. Mještani su ih, naime, ubijali zbog mesa, a lovokradice su krale jaja koja su se u Kini prodavala kao tradicionalni narodni lijek.

– U 2020. godini punoj loših vijesti i tuge širom svijeta, otkriće ove ženke pruža nadu da će ova vrsta dobiti još jednu priliku za opstanak – izjavio je Hoang Bich Thuy, direktor Wildlife Conservation Society (WCS) u Vijetnamu.

Sve dosad mislilo se da je posljednja ženka divovske mekooklopne kornjače u dobi od 90 godina uginula u travnju 2019. u zoološkom vrtu Suzhou u Kini, gdje se parila s već spomenutim mužjakom. Iako su se znanstvenici nadali da će par imati potomke, pokazalo se da se ne mogu prirodno razmnožavati, a ženka je izdahnula tijekom anestezije u pokušaju umjetne oplodnje. Ako ne uspije parenje prirodnim putem, i ova novopronađena ženka bit će podvrgnuta umjetnoj oplodnji. U jezeru bi se, optimistični su u Vijetnamu, mogao kriti i još jedan mužjak jer su pronađeni tragovi DNA iz starih stanica kože u vodi, naveli su znanstvenici za Live Science.

Kornjače na Zemlji žive oko 250 milijuna godina i ima ih oko 300 vrsta, od čega samo sedam morskih. Oko 180 vrsta živi slatkim vodama, a ostale na kopnu. Ti gmazovi su na Zemlji živjeli i prije velikih dinosaura, a najbliži srodnici su im krokodili i ptice. U Venezueli su 2019. godine otkriveni ostaci osam milijuna godina stare kornjače duge 2,4 metra i to je najveći cjelovit kornjačin oklop ikad pronađen. Pripadao je izumrloj vrsti Stupendemys geographicus koja je živjela u Južnoj Americi tijekom miocena. Težila je oko 1145 kilograma, znatno više od najbližeg živog rođaka, amazonske krupnoglave kornjače (Peltocephalus dumerilianus), pa i od najveće živuće kornjače sedmopruge usminjače (Dermochelys coriacea). Znanstvenici smatraju da je ta vrsta dosizala takvu veličinu zahvaljujući toplim močvarama i jezerima.

Najopasnije invazivne vrste

Kornjače su hladnokrvni organizmi. U Hrvatskoj na kopnu živi obična čančara (Testudo hermanni), u slatkim vodama obitavaju barska kornjača (Emys orbicularis) i riječna kornjača (Mauremys caspica), dok se u Jadranskom moru najčešće može vidjeti glavata želva (Caretta caretta), nešto rjeđe zelena želva (Chelonia mydas), a najrjeđa je najveća sedmopruga usminjača.

Opasnost za domaće vrste su one invazivne, poput sjevernoameričke crvenouhe kornjače koja se nalazi na popisu 100 najopasnijih invazivnih vrsta u EU i ugrožava barsku kornjaču s kojom se bori za stanište i hranu.  Ime je dobila po crvenoj ili narančastoj pruzi iza očiju, a opasna je i jer ljude može zaraziti salmonelom. Kornjače se ubrajaju u najdugovječnije životinje na Zemlji. Zabilježeni su slučajevi da su neki primjerci u zatočeništvu doživjeli i 100 godina. No znanstvenici tvrde da je zbog prirodnih neprijatelja i čovjekova djelovanja prosječna starost kornjača u prirodi oko 35 godina.

Izvor: VL

Komentari

komentara