Proizvodnja voća i povrća jedan je od značajnih sektora u oblasti poljoprivrede na području BiH koji posljednjih godina bilježi veliki rast.

Odluka kojom se omogućava da zemlje Zapadnog Balkana do kraja 2025. godine prodaju svoje proizvode bez carina zemljama EU, daje mogućnost proizvođačima iz BiH za veći izvoz i bolje pozicioniranje na tržištu Unije, rečeno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

“Ova odluka važna je i za neometan nastavak ranije ugovorenih poslova, ali i za sklapanje novih poslovnih ugovora koji će doprinijeti povećanju izvoza ove robe iz BiH”, ističu iz Komore.

Koliki je njen značaj govore podaci da je za 11 mjeseci izvezeno voće i povrće u ukupnoj vrijednosti od 165.340.780 KM, što je više za 12.912.883 KM ili osam posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je od ukupnog izvoza voća i povrća na tržište EU izvezeno 89.956.446 KM, što predstavlja 54 odsto ukupnog izvoza voća i povrća.

U navedenom periodu uvezeno je voće i povrće u ukupnoj vrijednosti od 282.317.553 KM, što je više za 0,18 posto u odnosu na 11 mjeseci 2019. godine, a od navedenog uvoza 49 posto odnosi se na uvoz iz EU.

U istom periodu izvezeno je vino u vrijednosti od 5.073.846 KM, što predstavlja smanjenje od 1.491.999 KM ili 20 posto u odnosu na 11 mjeseci prošle godine, a od navedenog iznosa 3.839.6523 KM je izvoz prema EU, što predstavlja 76 posto ukupnog izvoza vina.

Uvezeno je vina u ukupnoj vrijednosti od 21.361.697 KM, što je manje za 5.976.161 KM ili 22 posto u odnosu na isti period prošle godine, a od ukupno uvezenog vina u BiH, 35 posto je sa tržišta EU.

Iz Spoljnotrgovinske komore napominju da je povećanje proizvodnje voća i povrća posljednjih godina rezultat značajnih investicija na području cijele BiH.

“Godišnja proizvodnja svježeg voća i povrća iznosi oko 150 miliona KM, od čega se oko 40 posto plasira na inostrano tržište. Od voćarskih kultura najzastupljenije su šljiva, jabuka, kruška, grožđe, malina, jagoda, trešnja i šumski plodovi, a od povrtarskih kultura prednjače krompir, kupus, krastavac, paradajz, paprika”, navode iz Komore.

Najviše se izvozi svježa šljiva, smrznuta i svježa malina, šumski plodovi, trešnja, kornišoni, paradajz, krompir, a četiri proizvoda za koje BiH ima značajan suficit u trgovinskoj razmjeni sa ostalim zemljama su šljiva, malina, trešnja i krastavac kornišon.

“Većina proizvođača prati savremene trendove, kao i tehnologije koje se danas koriste u ovoj proizvodnji i koriste standardne koji se traže od kupaca iz zemalja članica EU, kao što je Global GAP, te ISO standard. Također, danas se ovaj sektor može pohvaliti i korištenjem visokosofisticirane opreme, pogotovo u preradi voća, gdje pojedine firme raspolažu najmodernijom opremom koja je danas dostupna”, naglašavaju iz Komore.

Odluka EU o Autonomnim trgovinskim mjerama, kojom se do kraja 2025. godine produžavaju dosadašnje trgovinske povlastice za izvoz proizvoda koji nisu obuhvaćeni sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/, odnosno za koje je SSP najpovoljniji, objavljena je u Službenom glasniku EU i stupila je na snagu u utorak, 22. decembra.

Izvor: klix / foto: klix

Komentari

komentara